Što je zajedničko Viktoru Orbanu, Alexisu Tsiparasu, Silviju Berlusconiju i Marine Le Pen? Prema pisanju njemačkog Der Spiegela, oni se nalaze na popisu 'deset najopasnijih političara u Europi'. Ovi populisti ozbiljno ugrožavaju 'europski projekt', prenosi Die Welt
Ljudi poput bavarskog ministra financija Markusa Södera, Alexisa Tsiprasa, koji je na čelu ljevičarske grčke Syrize, zatim Francuskinje Marine Le Pen, vođe Nacionalne fronte, krajnje desne stranke, mađarskog premijera Viktora Orbána ili bivšeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija čine poznatiju polovicu ove neslavne Der Spiegelove liste. Na istom su se popisu našli još i Timo Soini, koji vodi nacionalističku finsku stranku Pravi Finci, zatim Geert Wilders, šef nizozemske Stranke za slobodu, Alexander Dobrindt, tajnik CSU-a, Nigel Farage, šef Nezavisne stranke Velike Britanije i član Europarlamenta te Heinz-Christian Strache, šef Slobodarske stranke Austrije.
Što oni svi, dakle, imaju zajedničko? Jednu stvar sigurno, a to je da su svi izabrani na slobodnim parlamentarnim izborima od birača u svojoj zemlji. Slobodni izbori su lijepa stvar, ali ne kada Europu dovode u pitanje. Za druge, oni predstavljaju nacionalne interese, svaki na svoj način. Grčka ne želi slušati diktate iz Bruxellesa. Finci ne želi plaćati grčki dug. Možda vas ne brinu Le Pen i Wilders, ali oni u Europi ipak drže legitimne pozicije.
Pa što onda ove populiste čini najopasnijim političarima u Europi? Je li ih puč doveo na vlast, jesu li prekršili zakon ili su možda 'zaboravili' platiti porez ili popiti kavu koja nije Fair Trade? Ništa od toga.
Svi oni mogu biti optuženi za sljedeće: vjerovanje da postoje alternative u predstavljaju europske politike. To je dovoljno da ih se proglasi opasnima. Ovu tehniku je već testiralo vrijeme: sve što se promijenilo je terminologija. Talijanski filozof Giordano Bruno (1548.-1600) bio je spaljen na lomači jer je imao različite stavove, i to se tada nazivalo herezom. Kasnije u povijesti smo imali 'neprijatelje naroda' i 'državne neprijatelje'. A kada se pokazalo da socijalizam nije u praksi onako dobar kako je izgledao u teoriji, imali smo'negativne elemente' koje smo krivili za ometanje napretka, prenosi Die Welt Der Spiegelove riječi.
Danas se ideja Europe jednako žestoko brani kao što se branila ideja socijalizma prije 25 godina, a sudbina bi im lako mogla biti jednaka, zaključuje Der Spiegel.
