'Došli smo do zaključka da dobar put ono što smo radili na Bledu, a to je koncept rješenja koji ima svoju bilateralnu i multilateralnu komponentu', kazao je hrvatski stručnjak Zdravko Rogić.

Obojica su i dalje na stajalištu da su se spremni osobno angažirati oko reaktivacije pregovora pred Bankom za međunarodnom. Također su zainteresirani da konture koje su zacrtali glede rješenja bilateralnog problema na Bledu postanu još jasnije.

'Dogovorili smo se da o tome upoznamo svoje Vlade i, u slučaju njihovoga pozitivnoga odgovora, da konkretiziramo način rješenja dugotrajnog problema. Znači da na sljedećem sastanku predložimo rješenje' poručio je Rogić.

France Arhar je kazao da su stajališta s kojih se gleda na problem različita, ali postoji nada se iz tih različitih pogleda može naći zajedničko rješenje. Naznačio je da je potrebno još malo da se ta stajališta i ti pogledi približe.

Sljedeći sastanak trebao bi se održati u Sloveniji do kraja godine. Problem dugovanja hrvatskim štedišama nekadašnje Ljubljanske banke ostavština je razduživanja iz bivše države. Slovenija ne želi ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom dok se problem ne riješi. Ljubljana inzistira da je problem Ljubljanske banke sukcesijsko pitanje koje se treba riješiti u okviru pregovora svih članica bivše federacije te negira postojanje duga prema hrvatskim štedišama. Zagreb smatra da je riječ o bilateralnom pitanju, štoviše o odnosu banke i klijenata i smatra da je Ljubljanska banka, a budući da je ona propala, onda slovenska država kao tadašnji vlasnik, dužna obeštetiti hrvatske štediše.