SPIEGEL I EUOBSERVER

Sramota za Hrvatsku - sankcije EU-a su iznimno rijetke

18.09.2013 u 10:16

Bionic
Reading

Sankcije Europske komisije koje vise nad Hrvatskom u srijedu su se probile na naslovnice EUobservera i međunarodnog izdanja njemačkog Speiegela, koji izvještavaju da je Europska komisija pokrenula kazneni proces protiv Hrvatske i optužila najviše predstavnike vlade u Zagrebu da su prekršili ukazano im povjerenje

Sukob se rasplamsao zbog odluke Zagreba da tri dana uoči ulaska u EU iz primjene europskog uhidbenog naloga izuzme zločine počinjene prije 2002. godine, piše EUobserver. Hrvatska je povukla takav potez nakon što je Njemačka izdala uhidbeni nalog za izručenje Josipa Perkovića, šefa sigurnosne službe iz doba komunizma, optuženog za sudjelovanje u političkom ubojstvu počinjenom u Njemačkoj.

Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding u utorak je izjavila da je akcija protiv Hrvatske u tijeku, da je procedura pokrenuta u petak, te da bi mogla rezultirati uskraćivanjem EU fondova Hrvatskoj. Prema njezinim riječima, prije donošenja konačne odluke potrebno je konzultirati države članice, ali 'prilično je jasno da će Hrvatskoj biti nametnute sankcije'.

Europska povjerenica optužila je Hrvatsku i za narušavanje povjerenja. Rekla je da je osobno potpisala poglavlje 23 o pravosuđu, nakon 'intenzivnih' rasprava s hrvatskim ministrom pravosuđa i premijerom. Napomenula je da su europski dužnosnici od srpnja pokušali na sva načine utjecati na Zagreb da promijeni svoju odluku.

'Nakon što je dobila veliko povjerenje, Hrvatska je to povjerenje počela zloupotrebljavati istog dana kada je ušla u EU', rekla je Reding, koja je odbacila 'besmislene' optužbe nekih hrvatskih političara da pritišće lijevu vladu u Zagrebu jer sama pripada desnoj političkoj grupaciji. 'Pravda je slijepa', rekla je Reding.

Spiegel: Sramota za vladu u Zagrebu

Svega nekoliko dana prije ulaska u Europsku uniju, Hrvatska je šokirala čelnike EU-a usvajajući zakonski amandman kako bi zaštitila svoje državljane od kaznenog progona u inozemstvu, piše njemački Spiegel, dodajući da Bruxelles planira odgovoriti neuobičajenim korakom - suspenzijom novčane pomoći Hrvatskoj.

EU planira uvesti sankcije protiv svoje najnovije članice Hrvatske kao odgovor na takvu izmjenu zakonskih odredbi o izručenju. Europska komisija, izvršna vlast 28-članog bloka, navodno se sprema zamrznuti nekih 80 milijuna eura pomoći namijenjenih za unaprjeđenje hrvatske granične kontrole, piše Spiegel.

Takve mjere osramotile bi vladu u Zagrebu, koja je zakonom ograničila izručenja hrvatskih državljana svega nekoliko dana uoči ulaska države u EU 1. srpnja. Glasnogovornica europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding rekla je da je Bruxelles vršio kontinuiran pritisak na Hrvatsku da promijeni zakon, koji nije usklađen s europskim standardima, ali nije stigao odgovor koji bi udovoljio zahtjevima Komisije.

Hrvatska je ponudila izmjene zakona o izručenju, koje bi međutim stupile na snagu tek polovicom 2014. godine. U utorak, hrvatski premijer rekao je da njegova vlada neće ubrzati izmjenu zakona.

'Nikome neću dopustiti da s nama briše pod', rekao je premijer Zoran Milanović novinarima.

Sankcije unutar EU-a su iznimno rijetke i zahtijevaju 'zeleno svjetlo' svih država članica, koje imaju 10 dana na raspolaganju za odgovor od trenutka kada im Europska komisija predoči planirane mjere.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko odbacio je prijetnju sankcijama, govoreći da je siguran da će vlada znati kako reagirati i zaštititi hrvatske interese.

Kritičari: Štitite Perkovića!

Službeno, hrvatska vlada odobrila je taj zakon kako bi zaštitila veterane rata za neovisnost iz 90-ih godina od kaznenog progona u drugim zemljama. Kritičari, međutim, kažu da je zakon zapravo namijenjen zaštiti Josipa Perkovića, bivšeg šefa hrvatske obavještajne službe, piše Spiegel.

Njemačka je godinama tražila izručenje Perkovića, optuženog za ubojstvo. Tužitelji vjeruju da je on imao ključnu ulogu u ubojstvu hrvatskog disidenta 1983. godine u Muenchenu.

U to vrijeme Perković je radio za jugoslavensku službu državne sigurnosti, koja je rutinski progonila i ubijala defektore. Njemačke vlasti vjeruju da su najmanje 22 hrvatska emigranta ubijena na njemačkom tlu u razdoblju između 1970. i 1989. godine, zaključuje Spiegel.