'Jedan takav čin ne može poremetiti tradicionalno bliske odnose između dvije zemlje, ali se logično počinju voditi rasprave koje nisu baš ugodne', rekao je Juratović na tribini o ulasku Hrvatske u Uniju.

'Njemačko društvo bavi se potpuno drugim temama, no ljudi koji su lobirali za Hrvatsku sada su na udaru onih koji su lobirali protiv ulaska', dodao je zastupnik njemačke Socijaldemokratske stranke i prvi Hrvat izabran u Bundestag.

Hrvatska je 28. lipnja, nekoliko dana prije ulaska u Europsku uniju, izmijenila zakon o europskom uhidbenom nalogu tako da se on odnosi samo na zločine počinjene poslije kolovoza 2002. te primjenjuje od 1. srpnja 2014. Naknadnim izmjenama ograničenje je ukinuto, a za početak primjene određen je 1. siječnja iduće godine.

Zakon je prozvan 'lex Perković' prema bivšem dužnosniku jugoslavenske tajne službe UDBE kojega njemačko pravosuđe traži zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983.

Juratović je rekao da je bio iziritiran i ožalošćen što je promjena zakona tri dana uoči ulaska u EU, 1. srpnja, dovela u pitanje trud koji je zajedno s ostalim Hrvatima i Nijemcima uložio u lobiranje za priključenje Hrvatske Uniji.

'Poslije svega što smo proživljavali u vezi s ulaskom u EU i unatoč tome što je Hrvatska postala zrelo društvo, dogodi se neka zakonska promjena tri dana prije ulaska. To je strašno iritiralo, jer je bio pogrešan tajming, pogrešan stil i pogrešna retorika', istaknuo je Juratović.

Ne ulazeći u ocjene je li Perković kriv i hoće li biti izručen Njemačkoj, Juratović smatra da je taj slučaj simbolički važan i da treba riješiti sva ubojstva, od komunističkih do onih počinjenih u vrijeme vlasti HDZ-a.

'Vlasnika života i smrti, kojih je možda bilo za Tita i Tuđmana, u jednom društvu koje je ušlo u EU više ne smije biti', naglasio je Juratović.