Kako piše Bloomberg, dok američki i europski saveznici traže način da odgovore Putinu zbog preuzimanja Krima, SAD bi prodajom rezervi nafte mogao spustiti svjetsku cijenu tog energenta za čak 12 dolara po barelu
Stručnjak za energetiku Philip Verleger ocijenio je da bi cijena toliko pala kad bi SAD prodavao 500.000 barela dnevno iz svojih strateških rezerva. Takvo pojeftinjenje nafte moglo bi značiti gubitak od oko 40 milijardi dolara za Rusiju, kad je riječ o profitu od prodaje nafte i plina, dodao je.
George Soros ideju o prodaji strateških rezerva iznio je na jednoj panel diskusiji u Berlinu, prošlog tjedna, ocjenjujući da je najstroža kazna Putinu za otuđenje Krima 'u rukama Sjedinjenih Država' - jer Amerika može prodati rezerve nafte da bi spustila cijenu.
Američki ministar za energetiku Ernest Moniz odbacio je taj prijedlog, ali je Soros - čini se - zainteresirao američke zakonodavce pa je senatorica Mary Landrie, predsjedavajuća kongresnog Odbora za energiju i prirodne izvore, poručila da 'Amerika može i treba biti energetska supersila'.
'Posljednje što Putin i njegove pristalice žele jest energetsku utrku sa Sjedinjenim Američkim Državama, rekla je senatorica iz Louisiane. Verleger objašnjava za Bloomberg da je prodaja rezervi američke nafte opcija koju bi SAD mogle da izvesti znatno brže nego što bi omogućili dodatni izvoz prirodnog plina . 'Imamo dovoljno nafte, ova (rezerva) nam ne treba, možemo je prodati danas i tako izvršiti ekonomski pritisak na Rusiju', kaže.
SAD imaju 696 milijuna barela nafte u strateškim rezervama, koja je uskladištena u podzemnim skladištima u Teksasu i Louisiani. Zaliha je formirana 1975. poslije arapskog embarga, a posljednje značajnije povlačenje rezervi bila je prodaja 30 milijuna barela 2011. godine, tijekom krize u Libiji.
Nacionalnim planom predviđa se da SAD u rezervi ima dovoljno nafte da pokrije 90 dana bez uvoza, a trenutačna količina bi pokrila čak 200 dana, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energetiku. Procjenjuje se da bi SAD, zahvaljujući sve većoj domaćoj proizvodnji, do 2035. godine mogao osigurati kompletnu potrebu za naftom.
Na američkim poljima ispumpava se 8,19 milijuna barela dnevno, što je 15 posto više nego lani, a bliži se rekordnoj razini iz 1988. godine. Uvoz tekućih goriva bi, po procjeni američkog ministarstva energetike, dogodine trebao pasti na 25 posto godišnje potrošnje, što je posljednji put zabilježeno 1971. godine.
