Doček za haškog zatvorenika Darija Kordića u Zračnoj luci Zagreb
Izvor: Pixsell / Autor: Željko Lukunić
Doček za haškog zatvorenika Darija Kordića u Zračnoj luci Zagreb
Izvor: Pixsell / Autor: Željko Lukunić
PRIVEDEN NEISTOMIŠLJENIK
Dario Kordić, u petak oko 14 sati, stigao je u Zagreb, nakon što je odslužio 2/3 od 25 godina kazne za ratne zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini
Okupljeni su ga dočekali povicima 'Za dom spremni'. Među okupljenima su viđeni Đurđa Šušak, Ivić Pašalić, sisački biskup Vlado Košić, Ljubo Ćesić Rojs, Zdravko Tomac, Ante Kovačević, Zvonimir Šeparović i drugi.
'Najzaslužniji što sam danas ovdje s vama je dragi Bog', kazao je okupljenima Dario Kordić te je potom pozvao okupljene na zajedničku molitvu, prenio je Tihomir Ladišić, novinar televizije N1 na Twitteru. Tijekom dočeka dogodio se i incident. Tako je jedan od okupljenih počeo vikati 'Sotono', 'Ubojico'! Došlo je do naguravanja, a nakon što su ga udaljili Kordićevi pristaše, odvela ga je policija.
'Izlazak iz zračne luke i poziv na misu u zagrebačkoj katedrali. Ni jedna riječ spomena žrtvama Ahmića.'
Izlazak iz zračne luke i poziv na misu u zagrebačkoj katedrali. Ni jedna riječ spomena žrtvama Ahmica. #kordic #N1 pic.twitter.com/yH3VTaMLcO
— Tihomir Ladisic (@tihomirladisic) June 6, 2014
Satima prije predviđenog slijetanja zrakoplova iz Beča, u zagrebačkoj Zračnoj luci počeli su se okupljati Kordićevi pristalice, da bi ga u trenutku izlaska iz carinskog prostora dočekao frenetičan pljesak nekoliko stotina ljudi.
Među okupljenima bili su Kordićeva supruga i djeca, uža i šira obitelj, neki svojedobno visokopozicionirani politički dužnosnici, ali i mnogo 'običnih građana' koji su držali hrvatske zastave i natpise podrške bivšem haškom zatvoreniku.
Nakon što se u suzama izgrlio sa suprugom i djecom, Kordić se okupljenima obratio vrlo emotivnim govorom u kojem je uputio zahvalu cijelom hrvatskom narodu te višekratno Bogu i katoličkoj vjeri.
'Ovo je pobjeda cijelog hrvatskog naroda iz Hrvatske, BIH, Herceg Bosne i iseljeništva', kazao je Kordić čija je svaka rečenica bila prekidana pljeskom i uzvikivanjem njegova imena.
'Svi smo danas jedno srce, srce hrvatsko', uzviknuo je u jednom trenutku Dario Kordić dodavši kako 'ova pobjeda neće biti konačna dok i posljednji hrvatski uznik iz Haaga i drugih kazamata po svijetu ne dotakne hrvatsku zemlju'.
Kordić je posebnu zahvalu uputio i hrvatskim braniteljima te supruzi i djeci odnosno Katoličkoj crkvi koju je nazvao 'dvama dijelovima svoje obitelji'.
Među nazočnima Darija Kordića dočekali su i predstavnici Katoličke crkve, a sisački biskup Vlado Košić u jednom je trenutku poveo kratku molitvu.
Dario Kordić poslije toga se uputio u masu pozdravljajući se i grleći sa svima koji su to poželjeli pa se od razdraganog mnoštva uspio odvojiti tek više od sat vremena nakon slijetanja na zagrebački aerodrom.
Dario Kordić (54) bio je potpredsjednik i član predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te jedno vrijeme i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH).
Zbog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u središnjoj Bosni, Kordić je 2001. nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine.
Kaznu mu je pravomoćno potvrdilo žalbeno vijeće ICTY-ja 2004. navevši da je 'kao visoki regionalni političar planirao i poticao zločine počinjene u Ahmićima 16. travnja 1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci' čiji je cilj bilo 'etničko čišćenje tog područja' te mu potvrdilo kaznenu odgovornost za ta djela po svim osnovama. Potvrdilo je i da se 'Kordićeva uključenost u kampanju progona' odnosi i na zločine počinjene u općini Kiseljaku te na odgovornost za protupravno zatvaranje civila u zatočeničkim centrima na području Viteza i Kiseljaka.
Kaznu je izdržavao u austrijskom zatvoru Karlau kod Graza u što mu je uračunat boravak u haškom pritvoru od dobrovoljne predaje 1997. Prema pravilima Haškog suda, zatvorenik može biti pušten iz zatvora nakon što odsluži dvije trećine kazne.