Čak devet od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu svoje urede s domaćim adresama otvorilo je ili će otvoriti u Zagrebu. Urede u glavnom gradu nemaju samo Biljana Borzan i Ivan Jakovčić te će ih tek otvoriti. Doduše neki od europarlamentaraca planiraju i otvaranje područnih ureda, ali centralni im je u Zagrebu
HDZ-ovi zastupnici Andrej Plenković (HDZ), Davor Ivo Stier (HDZ), Ivana Maletić (HDZ) i Dubravka Šuica (HDZ) imaju urede na zajedničkoj adresi u Zagrebu, a Šuica ima i ured u Dubrovniku. Urede u Zagrebu imaju i Ruža Tomašić (HSP AS) i Tonino Picula (SDP), a u njemu ih planiraju otvoriti još troje novih zastupnika, Jozo Radoš (HNS), Marijana Petir (HSS) i najvjerojatnije Davor Škrlec (OraH).
Recimo, Jozo Radoš, novoizabrani eurozastupnik iz redova HNS-a, osim ureda u Zagrebu planira otvoriti i druge u regionalnim centrima – Splitu, Rijeci, Osijeku, a možda i u nekim manjim mjestima. HSS-ovka Marijana Petir također će otvoriti ured u Zagrebu, a i područni u Sisku, u kojem je njena izborna baza. Izvan Zagreba sjedišta svojih ureda su smjestile 'stare' eurozastupnice Biljana Borzan (SDP) u Osijeku i već spomenuta Dubravka Šuica (HDZ) u Dubrovniku, a novoizabrani Ivan Jakovčić (IDS) će očekivano djelovati iz Pule.
Svetozar Sarkanjac iz Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan kaže da je ona odlučila otvoriti ured u Osijeku jer je Osječanka. 'To je naš skroman doprinos decentralizaciji Hrvatske', našalio se Sarkanjac, a mišljenja je da i drugi gradovi izvan Zagreba zaslužuju urede zastupnika u Europskom parlamentu.
Otkada su otvorili ured, prije gotovo godinu dana, gotovo svakodnevno im dolaze ljudi s najrazličitijim zahtjevima. 'Ima i onih koji misle da im eurozastupnica može srediti posao zahvaljujući svojim političkim vezama ili žele da im promovira knjigu po Europskom parlamentu', objašnjava Sarkanjac. Ljudi koji dolaze uglavnom se mogu podijeliti u dvije skupine. 'Pitanja koja imaju smisla su ona poput zanimanja predstavnika OPG-ova za sudjelovanje na natječajima u EU ili predstavnika udruga stanara koji se zanimaju za pojedinosti oko energetskog certificiranja u EU', objašnjava. Druga skupina upita, onih koji nemaju smisla, objašnjava, dolaze od ljudi koji traže da posreduju u rješavanju sporova pred Europskim sudom u Strasbourgu ili traže im se 'sredi' posao.
Ivan Jakovčić će otvoriti ured u Puli, a kaže da je ideja da njegov ured bude na usluzi svim građanima Hrvatske koji će se moći informirati o svim aktualnim pitanjima na razini Europske unije. 'S obzirom da će ured pružati sve relevantne informacije o EU fondovima, bit će od velike koristi i našim gradovima i općinama', smatra Jakovčić. Europarlamentarci imaju na raspolaganju 4300 eura mjesečno za troškove ureda. Za ugovore o radu asistenata koji rade u državi članici zastupnika nadležne su kvalificirane agencije za plaćanja koje jamče za odgovarajuće porezne i mirovinske uvjete. U 2014. najviši mogući mjesečni iznos za sve troškove je 21.209 eura po eurozastupniku. Ništa od tih iznosa ne isplaćuje se samom zastupniku.
Do četvrtine iznosa tih sredstava može se upotrijebiti za plaćanje usluga čije pružatelje odabere sam zastupnik, poput narudžbe stručne studije na određenu temu. Općenito, zastupnici više ne mogu zapošljavati bližu rodbinu, iako se za one koji su bili zaposleni u prethodnom parlamentarnom sazivu primjenjuje prijelazno razdoblje, navode na službenim stranicama Europskog parlamenta.
