Nova studija njemačke vlade o vrijednostima i svjetonazoru tamošnjih studenata donijela je prilično iznenađujuće rezultate: Studenti su većinom politički nezainteresirani te usmjereni na materijalne vrijednosti, pa ih čak 73 posto odgovara kako im je cilj u životu 'moći si priuštiti lijepe stvari'
Studentska se populacija, vjerojatno zahvaljujući i legendarnoj 1968, uvijek u javnosti smatrala progresivnijom, više politički osviještenom i spremnijom za prosvjede protiv nepravdi i za bolji svijet od ostatka stanovništva, no čini se da je riječ o klišeju koji ne odgovara realnosti.
Naime njemačka je vlada provela svoje redovito istraživanje o stavovima studenata, a rezultati su i za kancelarku Angelu Merkel i kolege ispali prilično iznenađujući. Kratak zaključak glasi: njemački su studenti 'snažno usmjereni na sebe i svoj karijerni uspjeh te su im najvažnije materijalne vrijednosti'. Istraživanje je za njemačku vladu prošle godine prevela ugledna agencija TNS Infratest.
Njemački tjednik Der Spiegel piše kako je time pokopan stereotip o 'lijevo usmjerenim, društveno angažiranim i tolerantnim studentima' te lamentira nad 'generacijom egoista' čiji je najvažniji cilj u životu 'moći si priuštiti lijepe stvari'. Čak 73 posto studenata izabralo je tu opciju u istraživanju, što je ogroman skok u odnosu na rezultate iste studije iz 1995, kada je o tome da si mogu 'priuštiti lijepe stvari' sanjalo 31 posto njemačkih studenata.
Istovremeno se značajno smanjio interes studenata za politiku te je sada samo njih 45 posto kazalo da prate političke događaje i društveno se angažiraju. Mnogo je manji broj studenata i angažiran u političkim strankama, ali i u studentskim udrugama i inicijativama, a zanimljivo je i da Zeleni više nisu neupitno omiljena politička opcija među njemačkim studentima. Još prije deset godina bili su na prvom mjestu, daleko ispred ostalih, dok su sada jednako (ne)omiljeni kao i socijaldemokrati i demokršćani.
Kada je pak riječ o uvijek osjetljivoj temi useljavanja, studenti su također u međuvremenu zauzeli konzervativnije stavove. Oko polovice njih smatra da u Njemačkoj ima previše useljenika iz drugih država te da 'ne treba uvoziti stručnu radnu snagu', čime se izražava i zabrinutost za buduću karijeru, a ona je studentima na prvom mjestu kao cilj u životu.
Der Spiegel citira i profesora Waltera Gruenzweiga s Tehničkog sveučilišta u Dortmundu, a on smatra da su odluke političara stvorile 'jedno nepolitičnu i antiintelektualnu generaciju mladih', što je po njegovom mišljenju direktna posljedica tzv. bolonjske reforme visokog obrazovanja. Istovremeno su današnji studenti 'generacija pod ekstremnim pritiskom' jer neće moći računati na socijalnu sigurnost i radna mjesta kao njihovi roditelji.
