Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je da bi eventualno uključivanje predstavnika EU u razgovore koje je ponudio hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, moglo imati smisla samo ako on bude zastupao stajališta svih 27 zemalja EU-a, dakle i Slovenije
LJUBLJANA - Video portal "Vest" prenio je u utorak Pahorov odgovor na pitanje što misli o izjavi hrvatskog premijera Ive Sanadera da je spreman na susret s Pahorom, ali u prisutnosti predstavnika Europske komisije
"Teško mogu shvatiti zašto premijer Sanader to predlaže. No, s naše je strane stvar jasna: predstavnik Europske komisije mogao bi na tom sastanku sudjelovati samo toliko vremena i u tolikom opsegu dok brani stajališta svih 27 članica Europske unije. A slovensko stajalište u sadašnjem trenutku predstavlja najmanji zajednički nazivnik svih članica Europske unije", rekao je Pahor u ponedjeljak kasno navečer novinarima u pauzi izvanredne parlamentarne sjednice sazvane na inicijativu opozicije na kojoj se do kasno u noć raspravljalo o vladinim mjerama protiv prijeteće ekonomske krize.
Pahor je, odgovarajući na pitanja o slovenskoj blokadi hrvatskih pretpristupnih pregovora, ponovio da postoje šanse da se slovenske rezerve na otvaranje i zatvaranje blokiranih poglavlja riješe još u vrijeme prvih mjeseci češkog predsjedništva EU-a u prvom kvartalu iduće godine, ali da to neće biti moguće ako Slovenija ne dobije garancije da Hrvatska pristupnu dokumentaciju kojom navodno "prejudicira granicu" i kojima je promijenila prvotno stanje na granici iz vremena osamostaljivanja neće upotrijebiti u pregovorima s EU-om ili pri arbitraži.
Osvrćući se na Sanaderove izjave da treba nastaviti rad međudržavne komisije za pripremu arbitraže i da je konsenzus oko toga postignut prilikom njegova dogovora s ranijim premijerom Janezom Janšom prošle godine na Bledu, Pahor je rekao da tadašnje izjave Janše i Sanadera nisu predstavljale konkretni dogovor koji bi obvezno trebao dovesti do toga da se granični prijepor preda Međunarodnom sudu pravde (ICJ) nego načelno slaganje da su otvorene sve mogućnosti, pa i posredovanje treće strane, no da se nije radilo o sporazumu koji bi obvezivao obje vlade ili države.
"To nije bio dogovor tadašnjeg premijera Janeza Janše s hrvatskim kolegom nego jedno razmišljanje", rekao je Pahor, upozorivši na tadašnje Janšine izjave da se o svemu još mora konzultirati sa svim političkim strankama i postići konsenzus.
Pahor je dodao da se ovih dana treba sastati s predsjednikom slovenskog dijela mješovitog povjerenstva za pripremu arbitraže Mihom Pogačnikom, te da bi komisija odmah nakon Nove godine trebala održati zadnji sastanak i predati izvješće vladama i parlamentima da se vidi kako dalje s rješenjem tog pitanja. Pahor je dodao da ICJ nije jedina mogućnost za rješenje pitanja granice nego samo jedna od mogućnosti.
Na pitanje da li je moguće napraviti tako da se granični spor s Hrvatskom zamrzne na dulje vrijeme, kako bi se Hrvatskoj omogućilo da nastavi pregovore, Pahor je rekao da nije i da je njegova ambicija sada da se zaplet koji je doveo do zaustavljanje hrvatskih pregovora riješi.
Dodao je da se do rješenja može doći još u vrijeme češkog predsjedništva EU-a, ali samo ako Hrvatska ispuni zahtjeve, čije je neispunjanje dovelo do blokade.
Pahor je naglasio da će i dalje inzistirati na takvom rješenju koje će zaštititi slovenske nacionalne interese i tako omogućiti da Hrvatska nastavi pregovore.
O jučerašnjoj izjavi premijera Sanadera rekao je da u načelu ne može odbiti prijedlog i da ostaje otvoren za inicijative, ali da čeka i službeni odgovor na svoju službenu ponudu da Slovenija organizira sastanak na kojemu bi uz premijere bili i ministri vanjskih poslova.
Stajališta Pahora u sadašnjem prijeporu s Hrvatskom oko blokade pristupnih pregovora još je sinoć u razgovoru za Slovensku televiziju podržao Janša.
On je rekao da su hrvatski pristupni dokumenti promijenili stanje na granici u odnosu na ono koje je bilo 25. lipnja 1991. godine kad su se dvije države osamostalile.
Neposredno prije osamostaljenja cijeli je Piranski zaljev bio slovensko more, a tako je i danas - stanje se nije promijenilo samo zato jer je Hrvatska predložila pristupnu dokumentaciju u kojoj se referira i na zemljovide na kojima je ucrtana granica na sredini zaljeva. Te granice u lipnju 1991. godine nije bilo - rekao je Janša, dodajući da sadašnja slovenska vlada to mora češće tumačiti drugim vladama.