Većina Slovenaca protivi se postavljanju žičane ograde na granicu s Hrvatskom zbog migrantskog vala, ali smatraju da bi Europska unija njihovoj zemlji koja je u schengenskom prostoru morala više pomoći, policajcima i financijski, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko 'Delo'
Za postavljanje žičane prepreke na granici koja je inače duga više od 670 kilometara izjasnio se tek svaki peti ispitanik, a njih 60 posto navelo je da EU Sloveniji financijski uopće ne pomaže u suočavanju s migrantskom krizom koja po mišljenju dvije trećine ispitanih ima i sigurnosni, a ne samo humanitarni aspekt.
Prema istoj anketi, angažiranje većeg broja vojske i policije nego što je to sada slučaj kad se radi o obrani schengenske granice podržava 72 posto ispitanika, a slažu se i s odlukom donesenom na izbjegličkom summitu u Bruxellesu koji je preporučio da na slovensku granicu s Hrvatskom još ovog tjedna dođe 400 stranih policajaca, ali ne u okviru Frontexa nego na temelju bilateralnih sporazuma koje će Slovenija sklopiti s više europskih zemalja.
S druge strane, vodeći slovenski list u komentaru o sastanku EU-Balkan o izbjegličkoj krizi otvoreno govori kao o neuspjehu zbog kojega bi premijer Miro Cerar i predsjednik Borut Pahor mogli posegnuti za samostalnim mjerama obrane južne granice od migranata i izbjeglica.
'Prihvaćeni zaključci daleko su od realnosti jer izbjeglice ne prihvaćaju logiku svog premještanja i žele ići u samo nekoliko država, najviše u Njemačku', navodi list, podsjećajući na zaključak u Bruxellesu po kojemu bi se dotok izbjeglica usporio, a Grčka dobila sredstva za smještaj 50.000 migranata, dok bi ih još toliko bilo smješteno u državama na tzv. balkanskoj ruti.
'Delo' navodi da je problem i u tome da mnoge države uopće ne žele migrante i ne žale plaćati za njihov smještaj u drugim državama, te da je EU u širem kontekstu izbjegličke krize 'nemoćan' jer nema utjecaja na bliskoistočni mirovni proces.
Zbog toga će se EU okrenuti ponovno logici 'Europe-tvrđave', sistematično u zemlje podrijetla vraćati ljude koji ne ispunjavaju uvjete za azil, a sve to zato da bi EU preživio kao takav.
'Da bi EU preživio krizu, morat će prije ili kasnije primjenjivati mjere koje će biti sve samo ne izražavanje kulture dobrodošlice. Kaotični egzodus preko Balkana zamijenit će se organiziranijim preseljavanjem izabranih. Time tragedija izbjeglica neće biti ništa manja, ali će nam manje biti pred očima', navodi vodeći slovenski list u komentaru.
