Od početka godine kroz Sloveniju je u prosjeku prošlo oko 2.000 migranata na dan i sve teče svojim tijekom, kao i opskrba migranata, kazao je Šefic na konferenciji za medije. Istaknuo je da Austrija prima sve migrante, no traži da svi budu identificirani što je dogovor kojeg se Slovenija drži.

Sve države pokušavaju vladati situacijom najbolje što mogu, a okolnosti se brzo mijenjaju. Neki zahtjevi koje postavljaju države se mijenjaju, no cilj je da upravljamo migrantskim tijekom. Od strane Austrije nismo dobili nikakve zahtjeve da migrante dijelimo po skupinama. Postupak na granici Slovenija izvodi precizno, vrlo temeljito provjeravamo podatke koje nam daju migranti, istaknuo je Šefic dodatno podcrtavši da se Slovenija od rujna odgovorno ponašala prilikom svojega postupanja.

Sve migrante koje registriramo tijekom dana, do kraja dana predajemo Austriji, dodao je Šefic i najavio da će se slovenski premijer Borut Pahor sutra sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a nada se da će uskoro biti i sastanak s predstavnikom hrvatskog ministarstva.

Privremene tehničke prepreke odnosno žica stoji na 155 kilometara slovensko-hrvatske granice na 44 različite granice, naveo je Šefic kazavši da su posljednjih dana bili suočeni s porastom vodenih tokova, ali da nigdje nije bilo njihova rušenja, nego samo poplavljivanja. Stoga će dio njih privremeno maknuti te postaviti drugačije prepreke koje će bolje odgovarati različitim prilikama. Sve aktivnosti su usmjerene na to da osiguramo normalno sigurnosno stanje, naglasio je Šefic.

Ovaj trenutak ne možemo govoriti o zatvaranju granica, no istina jest da što se tiče zapadnobalkanske rute, države žele smanjiti priljev izbjeglica. Njemački političari su rekli da u nekom kraćem razdoblju, ali ne preko noći, situaciju treba normalizirati. Jednako vrijedi za Austriju i to nam daje neki manevarski prostor da sistematično vladamo izbjegličkim tijekom, kazao je Šefic.

U slučaju da se granice zatvore, Slovenija, prema riječima Šefica, ima pripravljene mjere da broj izbjeglica koji će ostati u toj zemlji bude što manji jer Slovenija nema kapaciteta ni mogućnosti da bi u njoj ostao velik broj ljudi. No, konkretne mjere će ovisiti, dodao je o potrebama u konkretnom trenutku i potezima pojedinih država.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je odgovorilo na prosvjedne note koje mu je protiv postavljanja žice na granici uputilo hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI), no istovremeno je hrvatskoj veleposlanici Vesni Terzić predana i slovenska nota protiv uplovljavanja hrvatske policije i broda ribarskog inspektora u vode Savudrijske vale, odnosno Piranskog zaljeva, za koje Slovenija drži da pripadaju njoj, rekao je vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja za poslove EU-a David Brozina.

On je i primio hrvatsku veleposlanicu te je u razgovoru istaknuo da je sa slovenskog stajališta arbitražni sporazum o rješenju graničnog prijepora još na snazi, te predložio da se za rješavanje tekućih i gospodarskih pitanja vezanih na granična područja sastanu članovi SOPS-a, međudržavnog povjerenstva za malogranični promet.

U odgovoru na hrvatske prosvjede zbog postavljanja žice na granici Ljubljana navodi da je cilj postavljanja 'privremenih tehničkih barijera' kontrola schengenske granice i sprječavanje razlijevanja migranata zelenom granicom, pri čemu se time ne prejudicira granično pitanje.
 
Sve više zahtjeva za restrikcije prema izbjeglicama - što kani Slovenija?

Moguće zaoštravanje mjera Slovenije prema izbjeglicama na tzv. balkanskoj ruti portal 'Žurnal', čije pisanje prenosi Hina, povezuje sa zahtjevima za većim restrikcijama za migrante do kojih dolazi u Austriji i Njemačkoj. Hrvatska je donedavno prema Sloveniji slala vlakove 'bez voznog reda', a u jednom vlaku znalo je nekad biti i do 1200 migranata, što je onda smanjeno zbog mjera koje prema migrantima na granici s Austrijom provodi austrijska policija, tvrdi se u prilogu 'Žurnala'.

No, priljev izbjeglica u slovensku Dobovu i dalje je znatan, dok je izbjeglički kamp u Slavonskom Brodu više-manje stalno prazan, tvrdi portal te procjenjuje da bi Slovenija uskoro mogla početi odbijati vlakove s izbjeglicama koji nisu identificirani još u Hrvatskoj. Slovenska vlada u utorak je navela kako od Austrije nije dobila nikakvu informaciju da više neće primati ekonomske migrante, ali da Austrija zahtijeva točnu identifikaciju migranata, prema zemljama iz kojih dolaze, nakon što je krajem prošle godine otkrila više stotina migranata koji su tvrdili da su iz Sirije iako se pokazalo da dolaze iz zemalja sjeverne Afrike, te ih vratila u Sloveniju.

U slovenskoj vladi u priopćenju za javnost naveli su da u zadnje vrijeme Njemačka i Austrija usporavaju migrantski val, zbog čega je Slovenija donijela 'određene mjere' i prema politici prihvaćanja migranata na granici s Hrvatskom, te da je hrvatska strana o tome pismeno obaviještena odmah početkom ove godine. U slovenskoj policiji pak navode kako nije isključeno da će odbiti prihvat vlakova s migrantima iz Hrvatske već na granici ako u njima bude veći broj migranata od dogovorenog i ako ne budu identificirani te da će se Slovenija morati prilagoditi mjerama država na sjeveru koje zbog popunjenih kapaciteta već usporavaju migracijski tok.

Slovenski mediji navode danas da se Slovenija boji u prvom redu moguće odluke Berlina o zatvaranju granica za migrante budući da Njemačka, tvrde mediji, dnevno ovih dana odbija više od 600 migranata koji dođu na njemačko-austrijsku granicu. Riječ je o onima koji nemaju važećih dokumaneta ili ne traže azil u Njemačkoj nego kažu da žele u skandinavske države. Sličnu politiku prema migrantima sada od auustrijske vlade zahtijeva i austrijska Slobodarska stranka (FPOe), a tome su skloni i koalicijski partneri kancelara Wernera Faymanna iz Narodne stranke (OeVP) te traže da se neidentificirani migranti, koji u Austriji ne traže azil, vraćaju u Sloveniju, navodi 'Žurnal'.