Tko god je pustio da iscure podaci iz Mossack Fonseca, motiviran je iskrenom željom da razotkrije sustav koji omogućava bogatima da sakriju svoj novac dobiven zahvaljujući korupciji i utaji poreza te bi puštanje ovih dokumenata trebalo biti odlična stvar. Međutim, zviždač je počinio strašnu pogrešku obrativši se za objavu zapadnim korporativnim medijima, upozorava aktivist za ljudska prava i bivši britanski ambasador u Uzbekistanu Craig Murray, čiji je tekst prenijela i organizacija WikiLeaks na svojem profilu na Facebooku.

Dovoljno je pogledati koja su imena i iz kojih zemalja prva isplivala u objavama zapadnih medija, piše Murray i dodaje da je primjerice, Guardian objavio priču o Rusiji i Vladimiru Putinu pa iako u nju ne sumnja, pita zašto je fokus na Rusiji čije je bogatstvo tek vrlo malen dio sredstava skrivenih pomoću odvjetničke tvrtke Mossak Fonseca. Naime, vrlo brzo postaje više nego očito što je proizašlo iz selektivne novinarske objave puštenog materijala, upozorava Murray dodajući kako The Suddeutsche Zeitung, koji je također dobio materijale, detaljno objašnjava koju su metodologiju korporativni mediji imali prolazeći kroz podatke.

Riječ je o, podsjetimo, 11,5 milijuna dokumenata iz odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca odnosno 2,6 terabajta, a pretraga je rađena prema imenima vezanima uz režime koji krše UN-ove sankcije poput Zimbabvea, Sjeverne Koreje, Rusije i Sirije. Filtriranje informacija pokazuje jasno slijeđenje agende zapadnih vlada, piše bivši britanski diplomat upozoravajući da nema ni spomena o tome da usluge Mossack Fonseca koriste velike zapadne korporacije i milijarderi, i to kao glavni klijenti.

Pritom Guardian upozorava da će mnogo podataka koji su iscurili ostati privatno, ali što očekivati, pita Murray odgovarajući da je do curenja došlo zahvaljujući velikom, ali, kako ga on smatra, 'smiješnom Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara koji je u cijelosti osnovao i organizirao američki Centar za javni integritet, čiji su osnivači, između ostalih, i Fordov fond i Carnegie grant te Rockefellerov i Kelloggov fond te Sorosevo Otvoreno društvo', navodi Murray i poručuje: 'Ne očekujte iskreno razotkrivanje zapadnog kapitala. Prljave tajne zapadnih korporacija ostaju neobjavljene. Očekujte udare na Rusiju, Iran i Siriju i poneko balansiranje u smislu malih zapadnih zemalja poput Islanda, a bit će žrtvovan i koji ostarjeli britanski zastupnik, vjerojatno već dementan.'

'Korporativni mediji, Guardian i BBC u Ujedinjenom Kraljevstvu imaju ekskluzivan pristup bazi koju vi i ja ne možemo vidjeti. Štite sami sebe od makar uvida u osjetljive informacije zapadnih korporacija kroz pretragu samo onih dokumenata koji su tu zahvaljujući specifičnoj pretrazi kršitelja UN-ovih sankcija', poručuje Murray i podsjeća da nikada ne zaboravimo kako je Guardian uništio svojekopije dokumenata Edwarda Snowdena prema nalogu MI6.

'Što da su baze podataka Mossack Fonseca dostupne vlasnicima svih korporativnih medija i njihovih kompanija i svim urednicima te višim novinarima i da se pretraži sve podatke uključujući osnivače novinarskog konzorcija, naime, što bi bilo da su BBC i Guardian koji su u posjedu sadržaja svih dokumenata pretraživali svakog donatora političkih stranaka ili da su pretraživali članove svojih uprava ili najvećih milijunaša?' neka su od ključnih pitanja koja postavlja Murray.

Kako podsjeća portal bilten.org, ovo ionako 'nije prvi slučaj gdje se otkivaju goleme utaje poreza najvećih kapitalističkih igrača, pa je tako u prošlim curenjima podataka poznatima kao Luxemburg Leaks (2014.) i Swiss Leaks (2015.) otkriveno da poreze od očiju države skrivaju i najpoznatije globalne kompanije poput Ikee, Pepsi te drugih 340 multinacionalki. Usprkos tome što nema mjesta sumnji o neprihvatljivim etičkim praksama najvećih globalnih kompanija, države svijeta još nisu uskladile zakone te onemogućile postojanje poreznih oaza, niti su adekvatno kaznile prijestupnike za loše zakone i neetičke prakse'.

Hoće li ipak doći do objave i drugih podataka i/li će ih se dočepati Wikileaks, koji na tome već navodno radi, bit će uskoro poznato, a već sada su se oglasile mnoge zemlje nakon što su objavljeni 'panamski dokumenti' koji otkrivaju goleme razmjere utaja poreza i pranja novca.

Tako francuski predsjednik zahvaljuje onima koji su doveli do otkrića dokumenata, britanska vlada traži kopije kako bi mogla provesti istrage, a Rusija se brani protunapadom - sve je to urota zapadnih medija koji žele destabilizirati zemlju. Porezne službe u više zemalja odmah su započele s istragama.

Francois Hollande rekao je da će nakon otkrića o poreznim oazama u Francuskoj sve biti provjereno. 'Sve informacije koje ćemo dobiti poslužit će za istrage', rekao je. Britanska vlada zatražila je u ponedjeljak kopije dokumenata o klijentima kako bi mogla razmotriti informacije i djelovati ako se radilo o utaji poreza. Ti bi dokumenti mogli biti neugodni za Davida Camerona koji se jako zalažu u borbi protiv utaje i izbjegavanja poreza. Njegov otac Ian Cameron spomenut je u dokumentima, kao i neki članovi Konzervativne stranke u gornjem domu parlamenta, bivši konzervativni zastupnici te donatori stranke, pišu britanski mediji. Glasnogovornica Davida Camerona nije željela komentirati navode da je obitelj premijera investirala novac u offshore fondove, kazavši da se radi o privatnoj stvari.

Berlin se nada da će 'Panama Papers' dati poticaj borbi protiv pranja novca i utaje poreza. 'Nadamo se da će aktualna rasprava pridonijeti jačanju pritiska na utajivače', rekao je na susretu s novinarima glasnogovornik ministra financija.

Planetarna istraga, podsjetimo, počela je u ponedjeljak nakon curenja milijuna dokumenata koji otkrivaju da su svjetski bogataši, državnici, FIFA, 140 istaknutih političara, skrivali novac u poreznim oazama preko odvjetničke tvrtke Mossac Fonseca koja objavu 'panamskih dokumenata' naziva 'zločinom i napadom na Panamu'. Istraga u kojoj sudjeluje novinarski konzorcij od 100 dnevnih listova odnosi se na razdoblje od gotovo 40 godina, od 1977. sve do prosinca 2015. te pokazuje da su neke tvrtke registrirane u poreznim oazama korištene za pranje sumnjiva novca, trgovinu oružjem i drogama te za utaju poreza.

Među političkih čelnicima spomenutim u dokumentima nalaze se suradnici ruskog predsjednika Vladimira Putina, islandski premijer Sigmundur David Gunnlaugsson i njegova supruga, a kineski predsjednik Xi Jinping i britanski premijer David Cameron imaju članove obitelji koji su povezani s offshore tvrtkama. Saudijski kralj Salman te djeca azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva te pakistanski premijer Navaz Šarif također kontroliraju offshore tvrtke. Navedeni su i dužnosnici bliski bivšem venezuelskom predsjedniku Hugu Chavezu koji je umro 2013. Osobe bliske ukrajinskom premijeru Petru Porošenku imale su također pristup službama Mossack Fonsece kako bi utemeljile tvrtke na britanskim Djevičanskim otocima, kaže se u dokumentima.

'Putinofobija'

'Putinovi suradnici lažirali su plaćanja, antidatirali su dokumente i tajno stekli utjecaj nad ruskim medijima i ruskom automobilskom industrijom', piše na svojoj mrežnoj stranici Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ).

'Glavni cilj ove dezinformacije naš je predsjednik, posebno u kontekstu nadolazećih parlamentarnih izbora a i u duljem kontekstu - mislim na predsjedničke izbore za dvije godine', rekao je novinarima glasnogovornik Dmitrij Peskov. Ta putinofobija, kako ju je nazvao Peskov, dosegla je takve razmjere da je na neki način tabu reći nešto dobro o Rusiji, kaže on. Rusija pritom za napad optužuje zapadne medije i kaže da je glavni cilj destabilizirati zemlju.

Islandski premijer brani se time da nikada nije skrivao da ima novac u inozemstvu, a pakistanski premijer kaže da nije učinio ništa loše povjeravajući svoju imovinu offshore tvrtkama.

Situacija je neugodna i za Petra Porošenka nakon što je u Ukrajini čelnik populističke Radikalne stranke rekao da bi se trebao pokrenuti proces njegova opoziva. 'Vrhunac je cinizma da se otvaraju offshore tvrtke u vrijeme kada stotine naših vojnika umiru', rekao je vođa radikala Oleh Liaško u postu na Facebooku. Ured glavnog tužitelja ne vidi pak nikakvih dokaza da je Porošenko učinio zločin. 'Prema preliminarnoj istrazi informacija koje su objavili neki mediji, o tome da je Porošenko navodno prekršio zakon, ured glavnog tužitelja ne vidi ni jedan element kriminala', rekao je visoki dužnosnik tog ureda Vladislav Kucenko.

U dokumentima se spominje više od 500 banaka i filijala koje su surađivale s Mossack Fonsecom od 70-ih godina prošlog stoljeća. Više od 1.100 društava osnovano je uz pomoć švicarske banke UBS, a više od 2.300 uz pomoć britanske HSBC i njezinih filijala, ukazuju dokumenti u kojima se spominju i imena 29 milijardera s Forbesove liste najbogatijih.

Svijet sporta posebno vezan za offshore kompanije

Svijet nogometa, već načet višemjesečnim skandalom oko korumpiranih čelnika FIFA-e, također je upleten u poslovanje s panamskom poreznom oazom, pokazuju dokumenti. Četiri od 16 čelnika Međunarodne nogometne federacije koristili su se offshore tvrtkama koje je osnovao odvjetnički ured Mossack Fonseca.

I Michel Platini i drugi bivši potpredsjednik FIFA-e Eugenio Fugueredo navodno su se koristili uslugama odvjetničke tvrtke Fonseca, a dokumenti otkrivaju i dvadesetak imena nogometnih zvijezda, među kojima su igrači Barcelone, Real Madrida ili Manchester Uniteda, a spominje se i najbolji na svijetu Lionel Messi. Navode se i brojni nogometni menadžeri i čelnici klubova. Agencija France presse kaže da je FIFA 'prilično zastupljena u dokumentima', a među imenima je i ono jednog člana etičkog povjerenstva. Real Sociedad platio je nekoliko stranih igrača između 2000. i 2008. preko offshore tvrtaka.

Porezne vlasti kreću s istragama

Austrijski financijski regulator FMA istražuje jesu li Raiffeisen Bank International i Hypo Landesbank Vorarlberg slijedile pravila protiv pranja novca, nakon što su i one spomenute u dokumentima koji su procurili.

Švedske porezne vlasti kontaktirale su vlasti u Luksemburgu kako bi zatražile informacije vezane uz optužbe da je bankarska skupina Nordea pomagala nekim klijentima da oforme račune u poreznim oazama. 'Uzimamo to iznimno ozbiljno', rekao je Christe Furustedt, čelnik odjela FSA za nadzor najvećih švedskih banaka.

Otkrića da je vodeća norveška banka DNB pomogla svojim klijentima da utemelje offshore kompanije na Sejšelima mogla bi potkopati opće povjerenje u tu industriju, priopćile su norveške vlasti za financijski nadzor (FSA).

Nizozemske vlasti istražit će optužbe vezane uz Nizozemsku nakon curenja dokumenata 'Panama Papers', kazalo je ministarstvo financija u priopćenju. Australske porezne vlasti (Australian Tax Office, ATO) objavile su u ponedjeljak da istražuju više od 800 bogatih klijenta odvjetničkog ureda Mossack Fonseca. Istragu su počele i porezne vlasti Novog Zelanda, potvrdio je za agenciju Reuters John Nash iz novozelandske agencije za međunarodne prihode ne navodeći broj pojedinaca ili društava koji su predmet istrage.

Mossack Fonseca brani se protunapadom

'To je zločin', rekao je o objavi dokumenata za agenciju AFP Ramon Fonseca Mora, direktor i jedan od dvojice osnivača odvjetničkog ureda Mossack Fonseca. 'To je napad na Panamu jer nekoliko zemalja ne cijeni to što smo mi konkurentni kako bismo privukli poduzeća', rekao je 64-godišnji Fonseca. Prema njegovim riječima, 'dva su načina gledanja na svijet: prvi je da budeš konkurentan, a drugi da stvaraš poreze'. 'Postoji rat među zemaljama koje su otvorene poput Paname i zemalja koje sve više oporezuju svoja poduzeća i građane', naglasio je.

Ramon Fonseca tvrdi da je njegov ured oformilo više od 240.000 tvrtaka, a 'većina njih osnovana je u legitimne svrhe'. Ističe da njegov odvjetnički ured nije odgovoran za aktivnosti kompanija. 'Posvećeni smo stvaranju legalnih struktura koje prodaju svojim posrednicima kao što su banke, odvjetnici, trustovi, a oni imaju svoje krajnje klijente koje mi ne poznajemo', rekao je.

'Dokumenti pokazuju da banke, odvjetnički uredi i drugi akteri koji rade u poreznim oazama često zaboravljaju na svoju zakonsku obvezu da moraju provjeriti nisu li njihovi klijenti upleteni u kriminalna poduzeća', piše ICIJ. Vlada Paname ustvrdila je u nedjelju da će 'odlučno surađivati s pravosuđem ako se otvori sudska istraga'.

Novi WikiLeaks?

'Ovo će curenje vjerojatno biti najveći udarac nanesen poreznim oazama zbog obujma dokumenata', rekao je za BBC Gerard Ryle, direktor ICIJ-a. 'To otkriće pokazuje u kojoj su mjeri štetne prakse i kriminal duboko ukorijenjeni u offshore tvrtke', smatra Gabriel Zucman, ekonomist sa sveučilišta Berkeley u Kaliforniji.

Dometi afere 'Panama Papers' već sada se uspoređuju s WikiLeaksom, osnovanim 2006. koji se specijalizirao za objavu tajnih dokumenata. Njegov osnivač Julian Assange, koji je razotkrio goleme razmjere prisluškivanja i obavještajnu aktivnost Sjedinjenih Država, komentirao je 'Panama Papers' riječima: 'Najveće curenje u povijesti novinarstva ugledalo je svjetlost dana i odnosi se na korupciju.'