Posljednje projekcije, koje također ne uključuju glasove odsutnih, za koje se procjenjuje da ih ima 900.000 ili 14 posto, predviđaju obojici kandidata 50 posto, uz vodstvo Van der Bellena od 3.000 glasova, prenosi njemačka agencija dpa.

Ističući kako će se konačan rezultat drugog kruga predsjedničkih izbora u Austriji znati u ponedjeljak, agencija France Presse tome dodaje da glasovanje poštom obično ne ide u prilog FPO-u.

Austrijska televizija ORF, uzevši u obzir glasovanje poštom, objavila je da su dvojica kandidata potpuno izjednačeni.

Pobijedi li Hofer, koji je u prvome izbornom krugu osvojio najveći broj glasova, to će biti prvi predsjednik jedne ekstremno desne stranke u Europskoj uniji.

Nijedan od dvojice kandidata nije u nedjelju navečer riskirao objaviti pobjedu, pozvavši Austrijance, koje su izbori u velikoj mjeri podijelili, da se ujedine.

'Predsjednik, koji god bio, mora biti predsjednik svih Austrijanaca', kazao je Norbert Hofer, sadašnji potpredsjednik parlamenta, na javnoj televiziji. Drugi kandidat, Alexander Van der Bellen pozvao je sa svoje strane sve političke snage 'da rade zajedno na najbolji mogući način'.

Velika izlaznost

Oko 6,4 milijuna birača pozvano je u nedjelju na izbore na kojima su trebali izabrati nasljednika dosadašnjem predsjedniku Hansu Fischeru, kojemu istječe drugi mandat.

Izlaznost birača, koja se procjenjuje na više od 70 posto, veća je nego li je bila u prvom izbornom krugu 24. travnja, kada je Hofer dobio najveći broj glasova - 35 posto, dok je sveučilišni profesor i bivši vođa Zelenih van der Bellen bio drugi i dobio 21,3 posto.

U Austriji je predsjednička dužnost u velikoj mjeri simbolična, no predsjednik ipak ima neke važne ovlasti poput mogućnosti opoziva vlade, što kandidat desnice u svojim posljednjim obraćanjima nije isključio.

Sadašnju vladu u Austriji čine socijaldemokrati i narodnjaci, dvije velike stranke koje su godinama dominirale političkom scenom, a sada su postali izborni gubitnici. Novi predsjednik, koji se bira na mandat od šest godina, stupit će na dužnost 8. srpnja.

Tijesna predsjednička utrka, kako se ocjenjuje, odražava sve veću podjelu austrijskog društva između onih koji izražavaju dobrodošlicu desecima tisuća izbjeglica, koji stižu od prošle godine, i onih koji strahuju da će to ugroziti njihov životni standard. Ankete na izlasku s birališta pokazale su da su oni koji se osjećaju ekonomski sigurnijima glasovali su za bivšeg čelnika Zelenih, dok su oni koji očekuju pad životnog standarda glasovali za Hofera, prenosi agencija dpa. Procjenjuje se da je 86 posto radnika glasovalo za Hofera.

Oba su kandidata istaknula da 50 posto onih koji su poduprli Hofera ne znači da su to glasači ekstremne desnice, nego ljudi koji prosvjeduju protiv centrističke vlade koja, suočena s lošim ekonomskim predviđanjima, nema viziju.

Konačni rezultati očekuju se u ponedjeljak

Ustanove za ispitivanje javnog mišljenja gotovo su sigurne da Van der Bellen neće pobijediti Hofera koji je sada potpredsjednik austrijskog parlamenta. Prognoze se temlje na više od trećine prebrojanih glasova i to pretežito u ruralnim izbornim jedinicama.

Desne stranke jačaju u ovom trenutku u velikom broju europskih zemalja, a europski lideri iščekuju austrijski rezultat. Predsjednici Europske komisije i Europskog parlamenta, Jean-Claude Juncker i Martin Schulz, izrazili su zabrinutost mogućnošću Hoferove pobjede, koja bi osnažila bi protumigracijski i euroskeptični populistički pokret u Europi suočenoj s izbjegličkom krizom i to pred skorašnji referendum na kojem Britanci odlučuju o izlasku ili ostanku u Europskoj uniji.

Konačni rezultati očekuju se u ponedjeljak, a margina pogreške iznosi dva posto, piše agencija AFP ističući da austrijske predsjedničke izbore pomno prati cijela Europa.

Austrijski predsjednik ima ceremonijalnu ulogu, ali po ustavu može raspustiti vladu i izazvati političku krizu u zemlji. Također je vrhovni zapovjednik austrijskih oružanih snaga.

Norbet Hofer (45) zrakoplovni je inženjer koji se krajnoj desnici pridružio prije 20 godina i polako se iz regionalne politike u Gradišću uspeo do nacionalne scene. U saveznom parlamentu je od 2006. Poznat je kao prijateljsko lice FPO-a, suprotno od agresivnog čelnika stranke Heinz-Christian Strachea. Neovisno o tome, imao je veliku ulogu u pisanju protuuseljeničke stranačke platforme.

Otac je četvero djece i hoda pomoću štapa, što je posljedica ozbiljne ozljede nakon paraglajderske nesreće.

Van der Bellen je ugledni ekonomist koji je ušao u politiku tek kad mu je bilo pedeset godina. Bio je predsjednik stranke Zeleni do 2008. godine. Miran je i odmjeren retoričar, što mu je donijelo ugled i mnogo šire od lijevog političkog spektra. Taj 72-godišnji pasionirani pušač službeno se natječe kao neovisni kandidat kako bi privukao više birača, ali mu kampanju financiraju i organiziraju Zeleni.