Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić stigli su u ponedjeljak oko 11,15 sati u Dalj, u Osječko-baranjskoj županiji, gdje će su održali prvi dio njihova današnjeg sastanka s predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj.

Nakon susreta na mostu između pograničnih mjesta Erduta i Bogojeva, kod graničnog prijelaza Erdut, predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić u Dalju su razgledali stalni postav izložbe o životu i djelu astronoma, matematičara i klimatologa Milutina Milankovića, u njegovoj rodnoj kući u Dalju. Na ulazu u Milankovićevu kuću dočekala su ih djeca iz Dalja odjevena u srpske narodne nošnje. Grabar-Kitarović i Vučić potom su po starom srpskom običaju kušali sol i pogaču, dok su rakiju odbili. U Vučićevoj pratnji je i tehnički ministar vanjskih poslova u Vladi Srbije Ivica Dačić dok našeg tehničkog ministra vanjskih poslova Mire Kovača nema. Uoči sastanka hrvatska predsjednica položila je vijenac i zapalila svijeću kod spomenika palim braniteljima, ispred Policijske postaje Dalj. U velikosrpskoj agresiji na tom mjestu 1. kolovoza 1991. poginulo je 20 hrvatskih policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite.

Nakon susreta u Hrvatskoj, predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić će u srbijanskom mjestu Tavankut, u Domu kulture 'Matija Gubec' obići galeriju prve kolonije naive u tehnici slame te razgovarati s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji. Potom se u Subotici, nakon razgovora dvoje državnika, očekuje potpisivanje Deklaracije o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja.

Spomenuta deklaracija, prema saznanjima N1, detektira šest ključnih područja u kojima bi trebalo doći do unapređenja odnosa između dviju zemalja – zaštita manjina, granica, sukcesija, nestali, izbjeglice i terorizam i prekogranični projekti.

Kao prva točka navodi se unapređenje bilateralne zaštite manjina - srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji na osnovi Sporazuma Srbije i Crne Gore i Hrvatske o zaštiti prava srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori potpisanog 15. studenoga 2004. u Beogradu te Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina koju je usvojilo Vijeće Europe 10. studenoga 1994. godine.

Druga točka navodi da odmah treba pristupiti pregovorima državnih komisija o određivanju granične crte između Srbije i Hrvatske, na osnovi međunarodnog prava. Treća točka Deklaracije je suglasnost da su i Srbija i Hrvatska spremne ubrzati primjenu Sporazuma o pitanjima sukcesije, potpisanog 29. srpnja 2001. u Beču.

Četvrta je točka suglasnost da je potraga za nestalima prioritetno humanitarno pitanje i da će uložiti iskrene i maksimalne napore u traženju nestalih. U nastavku, u petoj točki Deklaracije navodi se da su obje države svjesne novih izazova pred Europom i svijetom, posebno međunarodnog terorizma i svjetske migrantske i izbjegličke krize te da su spremne aktivno i koordinirano djelovati u borbi protiv terorizma i izbjegličke krize. Šesta su točka prekogranični projekti.