Na samitu sudjeluje hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a prate je ministri vanjskih poslova i obrane Miro Kovač i Josip Buljević.

NATO će donijeti odluku o raspoređivanju četiri međunarodna bataljuna u Estoniji, Latviji i Litvi, te Poljskoj, sastavljena po principu rotacije. Uz to, u Rumunjsku će biti poslane potporne postrojbe.

Ovom odlukom dogovorenom na ministarskom sastanku prošlog mjeseca u Bruxellesu NATO želi poslati poruku da će u slučaju bilo kakve ugroze jedne članice, reagirati cijeli savez, istaknuo je glavni tajnik Jens Stoltenberg. Na popisu rizika, na samom vrhu je Rusija.
 
'Poslat ćemo jasan signal da je NATO spreman obraniti svaku članicu, no naravno naša obrana i odlučnost ne uzda se u samo 4 bataljuna, to je tek dio postroja s kojim ćemo se suočiti s izazovima.

Jačanje vojne prisutnosti u istočnoj Europi i izvođenje opsežnih vojnih vježbi na europskom teritoriju uz sudjelovanje američkih snaga, isprovocirat će Rusiju. Europa se militarizira prvi put nakon Hladnog rata što nije dobro, upozorava politologinja' Lidija Čehulić Vukadinović.

'Živjet ćemo u vrijeme hladnog mira, neće doći do velikog 3. svjetskog rata, ali ćemo živjeti u vremenima zategnutih odnosa na relaciji NATO- Rusija, što nije dobro'.

SAD mogu podnijeti loše odnose s Rusijom, no Europa bi zbog gospodarskih veza mogla pretrpjeti gubitke.