Na međuvladinoj konferenciji EU – Srbija, prema najavama iz srpskih medija, u ponedjeljak bi trebala biti otvorena poglavlja 23. i 24. u pristupnim pregovorima te zemlje za članstvo u Europskoj uniji, međutim još je nejasno jesu li u pregovaračka mjerila uvršteni hrvatski zahtjevi zbog kojih je službeni Zagreb odbijao dati suglasnost za nastavak pregovora Srbije s Europskom unijom
Tim povodom u Bruxelles putuje i srpski premijer tehničke vlade Aleksandar Vučić i šef diplomacije Ivica Dačić te drugi visoki dužnosnici. Podsjetimo, Hrvatska je uvjetovala otvaranje poglavlja 23. i 24. s nekoliko uvjeta od kojih je najvažniji bio ukidanje Zakona o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupcima za ratne zločine kojim si je Srbija dala nadležnost da goni pred svojim sudovima hrvatske građane za događaje iz vremena Domovinskog rata, što je Zagrebu neprihvatljivo i zbog čega Hrvatska nije željela dati zeleno svjetlo za otvaranju pregovora.
Početkom srpnja s konferenciji šefova zemalja zapadnog Balkana i Europske unije stigla je vijest da je Hrvatska popustila i dala pristanak da Srbija 18. srpnja otvoreni poglavlja 23. i 24. u pregovorima s Europskom unijom. Štoviše, srpski mediji pisali su da je njemačka kancelarka Angela Merkelpropisno pred svima izribala hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Miru Kovača zbog blokade. Međutim u danima nakon toga dolazile su kontradiktorne informacije o dogovoru oko hrvatske deblokade.
Snažan pritisak Njemačke i Nizozemske
Prema pisanju srpskih medija hrvatska vlada u ostavci je prihvatila suštinske primjedbe ostalih članica Unije nakon snažnog pritiska Njemačke i Nizozemske, da se u pregovaračka mjerila i pregovore o poglavljima 23. i 24. nikako ne mogu naknadno uključivati teme koje su bilateralne i ne tiču se 'pravne stečevine Europske unije, europskih propisa i zakona vezanih za vladavinu prava, pravosuđe i temeljne slobode'.
S druge strane ministar vanjskih i europskih poslova u ostavci Miro Kovač više je puta izjavio da je Hrvatska uspjela svoje zahtjeve u pregovaračka mjerila Srbije u poglavljima 23 i 24. Nakon što je u četvrtak voditelj srpskog tužiteljstva za ratne zločine Milan Petrović izjavio kako Srbija ne namjerava ukinuti zakon o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine te da će ga i dalje primjenjivati i da postoje predmeti za ratne zločine u kojima su osumnjičeni hrvatski državljani, među kojima su i hrvatski branitelji Kovač je kazao da 'ne razumije takve izjave i ne zna zašto se one daju', istaknuvši kako su 'poznati kriteriji i standardi' te da je uvjeren da će se oni ispunjavati.
Srbija mora u potpunosti surađivati s Haškim sudom
Osim tvrdnje da se sporni zakon neće odnositi na Hrvatsku, Kovač je proteklih tjedana poručivao da je Hrvatska postigla da u pregovaračkom okviru bude suradnja Srbije s Haaškim sudom i zaštita hrvatske manjine u Srbiji. 'Dobili smo kriterije da Srbija mora u potpunosti surađivati s Haškim sudom, priznavati sve njegove odluke i presude i Srbija će morati izbjegavati konflikte pravne nadležnosti, odnosno srpski zakon o ratnim zločinima neće moći vrijediti za Hrvatsku', istaknuo je Kovač dodavši kako je sada na Srbiji da ispuni sve te kriterije ako želi ući u Europsku uniju.
Izboreno je i da Srbija mora osigurati prava žrtava i njihov pristup pravosuđu i pravdi bez diskriminacije, da mora surađivati u pronalaskunestalih osoba te poštovati i implementirati svoj pravni okvir glede zaštite hrvatske manjine, rekao je Kovač prije 12 dana. Bit će zanimljivo u ponedjeljak u Bruxellesu vidjeti tko je govorio istinu.
