Definirano bez političkih kvalifikacija, burka je zapravo pokrivalo za žensko tijelo i lice. Nose ga izvorno žene islamske vjeroispovijesti u Afganistanu te u dijelovima Pakistana i Indije. Izrađena je od guste tkanine koja u potpunosti pokriva cijelo tijelo, uključujući i lice, dok predio očiju od vanjskog svijeta zakriva gusta mreža. Razlikuje se od kimara, dugačke pelerine koja pokriva kosu, vrat i ramena, a seže do koljena, kao i od čadora, koji seže do gležnjeva. Burka je specifična za Afganistan, državu u kojoj je u vrijeme talibanskog režima ženama bilo zabranjeno izlaziti iz kuće bez tog odjevnog predmeta.

Sada se u Europi odigrava bizarna obratna verzija talibanskog terora, a to je da se ženama ponegdje zabranjuje ili želi zabraniti da izvan kuće hodaju u burkama ili da se na kupaju u burkinijima. Samo u njihova četiri zida, odlučili su proteklih tjedana čelni ljudi dragulja na Azurnoj obali Nice i Cannesa.

Niz zabrana burkinija u Francuskoj: 'Zaustavljamo širenje terorizma'

Burka u verziji kupaćeg kostima, popularno nazvani burkini, za gradske oce gradića poznatog po filmskom festivalu ‘izražava povezanost s terorističkim pokretima koji su nam objavili rat’. Tako sve objašnjava gradonačelnik Cannesa David Lisnard. U pitanju je djelom i emocionalna reakcija na strašni masakr u Nici, u kojem je pod kotačima kamiona ubijeno više od 80 ljudi. Kamiona koji je vozio psihički nestabilni probisvijet koji se u zadnjem trenutku izjasnio kao podržavatelj ISIL-a. Taj je napad duboko potresao ionako već od niza terorističkih pokolja uzdrmanu Francusku, koja živi već mjesecima u izvanrednom stanju, a predsjednik Francoise Hollande govori o 'ratu'.

Ali kakve veze s time ima burkini? ‘Zabrana burkinija nije protiv muslimanske vjere, nego je usmjerena na zaustavljanje širenja terorizma’, objasnio je pak Ange-Pierre Vivoni, gradonačelnik korzikanskog mjestašca Sisco na čijoj su se plaži ljudi potukli oko burkinija, što je potaknulo odluku o zabrani nošenja tog odjevnog predmeta.

Francuska ministrica za ravnopravnost spolova Laurence Rossignol izjavila je kako je burkini ‘arhaičan’ te preporučila da se protiv njega treba boriti. No Francuska je prije šest godina donijela Zakon o pokrivanju lica u javnosti, u kojem je regulirala ovu tematiku, te burkini po tom zakonu nije zabranjen. Stoga ne čudi što se poznata aktivistička grupa SOS Racisme oglasila priopćenjem u kojem kritizira Cannes zbog ‘neprijateljstva prema arapsko-muslimanskom dijelu stanovništva’. Lokalna opozicija pak govori o ‘PR akciji, koja je zapravo velika pobjeda za fundamentaliste’.

Zakon iz Sarkozyjeve ere koji zabranjuje nošenje burke u javnim institucijama proteklih se godina rigorozno provodi: u proteklih šest godina je bilo oko 1600 hapšenja, godišnje otprilike 350, a na novčane kazne od 150-200 eura dosuđene su 1500 puta. Mnoge od osuđenih su aktivistice za pravo na nošenje burke, koje tako izražavaju svoj prosvjed. Prema anketama, većina Francuza podržava ovaj zakon.

Lokalni je sud na prvoj instanci potvrdio zabranu burkinija u Cannesu, a već su naplaćene i prve kazne trima ženama u dubi od 29 do 57 godina. Moraju platiti 38 eura kazne za dolazak na plažu u burkiniju.

Njemačka: CDU ide u kampanju za zahtjevom za djelomičnu zabranu burke

‘U CDU-u smo jedinstveni: potpuno pokrivanje tijela je suprotno integraciji. One ne paše u našu zemlju’, izjavio je nedavno novinarima glavni tajnik stranke Peter Tauber, jedan od najbližih suradnika kancelarke i predsjednice demokršćana Angele Merkel. CDU je nakon višemjesečnih rasprava odlučio tražiti djelomičnu zabranu nošenja burki, primjerice u prometu ili kod svjedočenja na sudu, te preuzimanja pojedinih službenih dužnosti. To je kompromisno rješenje u odnosu na tvrdi zahtjev pokrajinskih ministara unutarnjih poslova iz redova demokršćana, koji su u okviru svojih antiterorističkih mjera predložili i potpunu zabranu burke. ‘Ne možemo zabraniti sve ono što ne prihvaćamo’, odbio ih je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere

Zanimljivo je da zabranu burke unutar CDU naročito glasno forsira berlinska ispostava stranke, koju za nekoliko tjedana očekuju lokalni izbori. Frank Henkel je lider demokršćana u Berlinu, koji nisu grad vodili u ovom stoljeću, ujedno i senator zadužen za unutarnje poslove, dakle šef policije, te se već pokušao politički profilirati korištenjem te javne pozicije kroz pokušaj deložacije ljevičarskog skvota u Rigaerstrasse. Sada Henkel svojim zahtjevom za zabranu burke želi oduzeti glasače AfD-u, koji u Berlinu vodi tvrdolinijašica ove ionako ekstremne stranke Beatrix von Storch. AfD vodi law and order kampanju, pozivajući na više policije i dobiva u anketama 8 posto glasova, dok je CDU na trećem mjestu s 18 posto. Prije su tih 8 posto većinom glasali za CDU, te se Henkel nada pokupiti glasove desnog ruba pa je burka tek koristan simbol za upotrebu u predizbornoj kampanji.

Temu zabrane burke ja za sakupljanje bodova u javnosti iskoristio i mladi lav CDU-a Jens Spahn, član predsjedništva stranke i državni tajnik u Schäubleovom ministarstvu financija, koji je u intervjuu za Die Welt izjavio da je ‘krajnje vrijeme za zabranu potpunog pokrivanja tijela, dakle burke i nikaba, kao signal prema svijetu’. Spahn se deklarirao kao ‘burkofob’ i dodao da ne želi vidjeti burke na ulicama Njemačke. U njemačkoj se javnosti donekle ironično komentiralo da Spahnu, koji je gej, ne smeta protivljenje njegove stranke bračnoj ravnopravnosti, što bi neki opisali homofobnim.

Pod pritiskom svoje stranke, na kraju se i Merkel založila za neku vrstu zabrane burke. 'Smatram da potpuno pokrivena žena u Njemačkoj jedva da ima šansu da se integrira', izjavila je Merkel u četvrtak i dodala da se 'u potpunosti trebaju ispitati postojeće zakonske mogućnosti za djelovanje'.

Pravni stručnjaci upozoravaju da bi zabrana burke prekršila Članak 4 njemačkog Ustava, slavnog Grundgesetza, koji garantira slobodu vjeroispovijesti. To nije pretjerano briga populistički AfD koji u kampanju za parlamentarne izbore već ide na platformi islamofobije, s porukom da ‘islam ne pripada Njemačkoj’. CDU pak pokušava donekle tome parirati, što vjerojatno neće uroditi plodom, kako se vidi iz uspona Nacionalne fronte u Francuskoj.

Bivši predsjednik Nicolas Sarkozy je svoju maksimu da ‘burka ne pripada Francuskoj’ pretočio u zakon, ali su glasači ipak sve više počeli podržavati Marine Le Pen, koja je prva krenula s antiislamskim filipikama. Glasači koji će podržati ekstremističke stavove izabrat će prije one koji su ih originalno artikulirali, a ne kopije iz mainstreama koji ih je ionako već razočarao.

U Austriji suglasje konzervativaca i desnih populista oko burke

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz iz Narodne stranke koja namjerava donijeti novi zakon o integracijama sljedeće godine rekao je da su vjerski simboli poput burke pitanje o kojem se treba raspraviti. 'Potpuno prekrivanje tijela sprječava integraciju', rekao je Kurz za ORF, dodajući da burka 'nije vjerski simbol nego protudruštveni simbol'.

Čelnik krajnje desne stranke FPÖ rekao je da je krajnje vrijeme da se burka zabrani. 'Želimo u našem društvu gledati ljudima u lice', poručio je u četvrtak Heinz-Christian Strache. Ministar unutarnjih poslova Wolfgang Sobotka pak ne očekuje potpunu zabranu koja bi, po njemu, bila problematična u smislu ustavnog zakona. Međutim, kaže kako može zamisliti da burka bude zabranjena kada se vozi auto, prelazi granica ili na prosvjedima.

U Austriji je islam druga najraširenija vjeroispovijest, koju prakticira 7 posto populacije ili oko 600 tisuća ljudi, podaci su islamske zajednice. Naravno, slijedi i kampanja za ponovljene predsjedničke, pa onda i parlamentarne izbore, te se stranke očito pozicioniraju.

Der Spiegel ironično o burki

Njemački mediji su ovoj tematici dali dosta prostora, dijelom i zahvaljujući sezoni kiselih krastavaca, no rijetko koji od ozbiljnih komentatora doista zagovara zabranu nošenja burke.

Der Spiegel u komentaru Christopha Sydowa čak ismijava CDU zbog prijedloga zabrane: ‘Jedan bauk kruži Njemačkom. Nosi veliki tamni pokrov u kojem se vide samo oči. Jedva da ga je itko vidio.’ Aludira se na činjenicu da se u Njemačkoj mnogo žena u burkama baš i ne može vidjeti, a i da većina onih koje nose taj odjevni predmet to rade vlastitim izborom, odnosno da imaju pravo i promijeniti stav i skinuti burku.

Poznati liberalni list ističe da Nijemcima nije potrebna zaštita od burke, nego je izbjeglicama potrebna zaštita od sve većeg broja napada na izbjegličke domove, koji su prošle i ove godine eksplodirali do neslućenih razina. Doslovno stotine izbjegličkih skloništa je bilo zapaljeno ili napadnuto u proteklih godinu dana, te je cinizam što se predlaže zabrana burke kao nečega što ugrožava Njemačku dok se ignorira val desno-ekstremističkog i ksenofobnog nasilja.

Napominje se i da demokršćanski političari, svi redom muškarci, pretpostavljaju kako muslimanske žene nose burku pod prisilom, te bi im se sa zabranom onemogućila sloboda kretanja i sudjelovanja u javnosti. ‘Time bi se postiglo baš suprotno od onoga što zagovaratelji zabrane deklariraju kao svoj cilj.’, poantira komentator Der Spiegela

O tome kako pak obični Nijemci na ulici reagiraju na pojavu žene u burki možete saznati više na videu ispod, koji je izradio Frankfurter Allgemeine Zeitung.