Profesor s Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz kaže da rat u Bosni i Hercegovini nije moguć sada zbog toga što je rat skupa igračka. 'Domaće političke elite toliko su bogate da im se ne isplati počinjati rat jer bi u ratu stradalo njihovo bogatstvo', smatra Kazaz. Aktualna retorika iz Srbije u povodu izjaveSefera Halilovića, koji je kazao da se referendumom u Republici Srpskoj praktički ukida Daytonski sporazum i da situacija može eskalirati u rat, samo pokazuje da Srbija i njezine političke elite nisu sposobne suočiti se s povijesnom odgovornošću.

'Naime, proslavljanjem 9. siječnja čuva se ideološko naslijeđe ratnih vođa bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića. I umjesto da se govori o tom aspektu ideološke krize, njima Sefer Halilović svojom militantnom izjavom daje argument za novu histeriju militantne retorike', poručuje Kazaz.

Milorad Dodik nalazi se pred snažnim pritiskom Zapada i Sarajeva zbog referenduma o danu entiteta Republike Srpske koji je odlučan provesti ove nedjelje unatoč tome što to otvoreno prkosi odlukama Ustavnog suda BiH, koji je neustavnim proglasio obilježavanje 9. siječnja kao dana Republike Srpske jer podsjeća na secesionističke odluke samozvanih vlasti bosanskih Srba donesene 1992., ali i potom suspendirao odluku o održavanju referenduma o tom pitanju. Nepoštovanje odluka Ustavnog suda kazneno je djelo koje može rezultirati i zatvorskom kaznom do pet godina zatvora. Međutim, Kazaz ne vjeruje u takav scenarij jer jednostavno ne postoji nitko tko bi mogao u BiH uhititi Milorada Dodika.

'On nije uhićen ni zbog značajnih stvari poput gospodarskog kriminala o kojem se šuškalo, protiv njega nisu pokrenute ni istrage. Vrlo je teško pretpostaviti da Dodik može biti uhićen. On može biti uhićen samo ako oporba u BiH pobijedi na idućih izborima', kazuje nam Kazaz. Izjava ratnog zapovjednika Armije BiH Sefera Halilovića dodatno je usijala već ionako pregrijanu atmosferu koja na trenutke zaista podsjeća na ratnohuškačku s početka devedesetih, a koju je spremno dočekala srpska strana pokušavši zamagliti stvarne razloge izbijanja krize.

Srpski premijer Aleksandar Vučić odmah je iz New Yorka spremno stao u obranu sunarodnjaka u BiH poručivši kako Republika Srpska neće nestati kako bi neki željeli, a šef srpske diplomacije Ivica Dačićbio je još oštriji rekavši da Srbija neće dopustiti uništenje Republike Srpske ako bude napadnuta. Zabrinutost za sudbinu Hrvata u BiH iskazala je i Hrvatska. Međutim dobri poznavatelji stanja u Bosni i Hercegovini svjesni su toga da je stanje u toj zemlji ozbiljno i napeto, ali političko-medijska histerija pretjerana je.

Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu kaže da se doslovce smrznula kada je ujutro vidjela naslove koji govore o mogućem vojnom sukobu u Bosni i Hercegovini, da će Srbija braniti Republiku Srpsku ili da Hrvatska traži zaštitu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Mišljenja je da je situacija iznenađujuće brzo eskalirala iako je produbljivanje krize bilo očekivano.

'Pretpostavljam da će se situacija smiriti nakon izbora i referenduma koji će se najvjerojatnije održati, iako ništa nije nemoguće, pa i da se naprasno otkaže ako se tako procijeni. No Dodik je uspio realizirati svoje ciljeve koje je imao s odlukom o raspisivanju referenduma kako bi ojačao svoju poziciju na lokalnim izborima, i to je zapravo pravi test njegove snage', kaže nam Šelo Šabić.

Iza priče o referendumu stoje skriveni politički motivi Milorada Dodika čije se carstvo u srpskom entitetu u Bosni i Hercegovini polagano urušava zbog loše ekonomske situacije u zemlji. RS i cijela BiH sve lošije ekonomski stoje. A datum za referendum nije slučajno izabran, jer su tjedan kasnije, 2. listopada, lokalni izbori. 'Dodik računa da na ovaj način može održati svoju koruptivnu vlast, zastrašivanjem i pričom oko mogućih ratova i sukoba, nezavisnosti i zaštite etničkih interesa skreće pažnju s bitnih tema kojima bi se bavili da situacija nije tako kaotična i puna paničnih reakcija', objašnjava nam znanstvena suradnica s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Šelo Šabić smatra da Dodik ima dobre suigrače s druge strane koji nasjedaju i spremni su zaigrati tu utakmicu, u prvom redu Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije, najmoćnije bošnjačke političke opcije. Upravo su u Izetbegovića uperili prst Vučić i Dačić kao osobu koja stoji iza Halilovićevih ratnohuškačkih izjava.

Međutim, naši sugovornici smatraju da se nakon nedjeljnog referenduma ništa krucijalno neće u BiH promijeniti osim što će se nastaviti kriza koja traje od okončanja krvavoga rata. Kazaz vjeruje da referendum mora biti održan jer se Dodik doveo u situaciju da nema više manevarskog prostora za odustajanje.

'Nakon referenduma Bosna i Hercegovina ulazi u novu političku krizu i borbu na ideološkom planu koja će omogućiti radikalizaciju nacionalizma i institucionalizaciju separatizma bez mogućnosti da se u dogledno vrijeme taj separatizam i ostvari. Ali važno je napomenuti da bošnjačke političke elite nisu iznijele viziju postdejtonske Bosne i Hercegovine kao multietničke zemlje i tu je njihova odgovornost velika za situaciju u zemlji', naglašava Kazaz. Šelo kaže da će rezultati lokalnih izbora zapravo odrediti Dodiku političku sudbinu. Dodik je referendumom doveo opoziciju u poziciju da ga mora podržati na temi kao što je obilježavanje dana entiteta i politički joj svezao ruke.

'Ako Dodik dobije manje glasova nego što računa, to će biti pozitivan signal za to da nacionalistička retorika ne može skrenuti pažnju s ključnih fundamentalnih tema kojima bi se ljudi trebali baviti u politici. Ako dobije puno glasova, više no što je imao do sada, i potvrdi svoju vlast i politički smjer, onda dugoročno to za BiH stvara veće neprilike i probleme, a njemu daje potvrdu da je bio na dobru putu i da to građani valoriziraju', ocjenjuje Šelo Šabić. Bosna i Hercegovina, nastavlja Šelo Šabić, stagnira već godinama, a posljednjih par godina rapidno implodira, propada i rastače se.

'To neće vječno trajati i u jednom trenutku će se nešto dogoditi, samo je pitanje tko je u mogućnosti zaustaviti taj slobodan pad. Europska unija to nije, bez obzira na odluku da se počne razmatrati bih. aplikacija za članstvo. Ta je vijest za Hrvatsku, ali i druge zemlje koje su težile članstvu bila vijest dana dok je u BiH bila na marginama dnevnih vijesti. Pitanje je u kojem će trenutku i pogoršanje sigurnosne situacije natjerati međunarodnu zajednicu da reagira. Ovako međunarodna zajednica ostavlja postojeće stanje netaknutim računajući na stabilnost i slabost svih snaga da učine neko veće zlo, a mislim da je ono moguće i da je zatvaranje očiju pred takvim scenarijima i vrlo izvjesnom budućnošću kontraproduktivno i sve može odvesti u neželjenu smjeru', zaključuje Šabić Šelo.