Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti, smatra da se tek sad vidi da pojedine izjave i potezi Donalda Trumpa nisu bili tek nekontrolirani ispadi, kako ih je većina medija karakterizirala, već promišljeni populistički potezi kojima se svjesno dodvoravao određenim ciljnim skupinama i namjerno se udaljavao od onih koji su ionako glasači Hillary.

'Ipak je riječ o čovjeku koji je imao vrhunski PR tim i kojeg je business naučio kako se dolazi do cilja. U prilog mu je išla i zasićenost naroda interesno umreženim političkim elitama, za koje su Clintonovi sinonim', smatra Skoko.

Andreja Pavlović, direktorica u tvrtki Hauska & Partner, za razliku od Skoke drži da je Trumpova kampanja bila sve drugo nego dobro posložena.

'To je bila hektična i intuitivna kampanja u kojoj je on reagirao kako bi mu došlo. Onda je njegov tim to morao popravljati. U takvoj situaciji suprotna strana nije imala pravi odgovor', istaknula je Pavlović, dodavši da je Trump u kampanji zaigrao i na emocije koje su godinama bile zanemarivane kao faktor odlučivanja kod ljudi.

'Za njega je glasalo 69 posto bijelih muškaraca, muškaraca koji su se izgubili u globalizacijskim procesima. Nešto slično kao i u slučaju Brexita. Trump im je stvorio ugodnu platformu te oni misle da će on na njih prenijeti dio svog uspjeha. To je psihološko-socijalno-emocionalna podloga. Dug niz godina zanemarivale su se emocije u donošenju odluka. A ako se osjećate isključeno iz društvenih tokova, vi ćete donositi odluke na emocionalnim podlogama. Trump je svoje poruke pojednostavnio i u obraćanjima je koristio jednostavan jezik te izraze koji izazivaju emocionalne reakcije, poput straha i ugroženosti. Nije rekao nešto što oni nisu osjećali. Trump je samo odrazio emocionalni grč ljudi', smatra Pavlović.

Milica Vučković, asistentica na Fakultetu političkih znanosti, smatra da je Clinton temeljila svoju kampanju na činjenici da joj je protukandidat bio osebujni Trump, ali da se sada vidi da to nije bilo dovoljno.

'Pogriješila je u tome što se previše uvukla u Trumpovu priču i većinu vremena ustvari samo odgovarala na njegove često skandalozne izjave te upozoravala na njegovu 'neprikladnost' da bude predsjednik. Time je vodila, kao i Trump, negativnu kampanju i zapravo nije nudila ništa novo, dok je s druge strane njezin protukandidat nudio brda i doline te se predstavljao kao alternativa za postojeće političke elite i obećavao promjenu u odnosu na politiku Obama/Clinton. Protiv takve populističke retorike Hillary je koristila zdrav razum i argumente, a pokazalo se da u konačnici to nije bilo dovoljno. Na kraju možemo pretpostaviti da bi vjerojatno neki drugi kandidat demokratske stranke s manje 'tereta' iz prošlosti imao veće šanse da na kvalitetniji način odgovori na Trumpovu populističku retoriku', zaključila je Vučković.

451838 ,451839,451855,451867