Ispad srpskog premijera u Bruxellesu, gdje je poručio da mu je dosta hrvatskog iživljavanja jer je Zagreb stavio službene primjedbe na otvaranje poglavlja 26 u pregovorima s Europskom unijom, samo je još jedan u nizu prenaglašeno dramatičnih nastupa srpskog premijera kada je u pitanju Hrvatska. Donosimo izbor izjava o Hrvatskoj u posljednjih godinu dana trenutne alfe i omege srpske politike, predsjednika vlade Aleksandra Vučića, kojemu je naša zemlja često na jeziku i pameti.

Kraj prošle godine obilježila je hrvatska blokada granice sa Srbijom u jeku migrantske krize i prepucavanje između tadašnjeg hrvatskog premijera Zorana Milanovića i srpskog Vučića, gdje je u sjećanju ostala i legendarna izjava 'šaraj malo, brate'. 'Srbiji mogu poručiti da malo snize ton i, što bi se reklo: Šaraj malo, brate. Dakle šalji malo u Mađarsku, Rumunjsku, Hrvatsku', rekao je tada hrvatski premjer na što mu je Vučić odgovorio da je na njegovu opasku lako dati duhovitiji odgovor ali, da mu u ovakvom trenutku nije do duhovitosti, već do ozbiljnosti i odgovornosti. Nakon što je Milanović konačno popustio i otvorio granicu za kamione sa srpskom robom, tamošnji mediji slavili su veliku diplomatsku pobjedu nad Hrvatskom te zazivali dolazak na vlast HDZ-a umjesto omraženog SDP-ovca.

Nakon drame s granicom, situacija se blago primirila pa je tako otprilike u isto vrijeme prošle godine Vučić, najavljujući infrastrukturne projekte u Srbiji, obećao da će ta zemlja u ožujku 2017. prvi put po broju kilometara autocesta preteći Hrvatsku. Istina je posve drugačija, naravno.

Uslijedila je smjena vlasti u Hrvatskoj. Na vlast je došla koalicija HDZ-a i Mosta, a premijer je postao Tihomir Orešković. Prisjetimo se da se Vučić proslavio prvi čestitavši pobjedu Tomislavu Karamarku, koji je tada vodio HDZ, iako izbori nisu dali jasnog pobjednika.

Početkom veljače, tijekom obilaska autoceste u izgradnji, Vučić je izrazio nadu da će se Srbi u Hrvatskoj 'osjećati manje ugroženima nego što je to sada slučaj i da im se neće događati da im se u središtu grada skandira 'za dom spremni'. Izjavu je dao komentirajući prosvjed branitelja u Zagrebu protiv privremenog ukidanja koncesije televiziji Z1. Podsjetio je i da je ovo godina u kojoj se obilježava 75 godina od proglašenja NDH i stvaranja ustaškog logora Jasenovca.

Sredinom ožujka premijeru Srbije nije najbolje, ako uopće, sjelo pokazivanje Banskih dvora hrvatskog premijera Tihomira Oreškovića princu Charlesu, koji se tada nalazio u posjetu Hrvatskoj, kao mjesta gdje su 'Martićeve rakete pogodile sjedište hrvatske vlade'. Nije to fer, poručio je tada Vučić i zapitao: 'Na što bi sličilo da mi vodimo princa po cijeloj Srbiji, a nema sela u kojem nećemo pronaći srpske izbjeglice iz Hrvatske?'

Onda početkom travnja, nakon negativnih reakcija za oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju pred Haaškim sudom, Vučić je stao u obranu svoga nekadašnjeg šefa u Srpskoj radikalnoj stranci, požalivši se da su Hrvati šokirani zbog Šešelja, ali zato nisu bili kad je bio pušten Ante Gotovina. Komentirao je i zabranu ulaska za Šešelja u Hrvatsku, rekavši da je 'valjda popularno da je Srbija vreća za udaranje'.

Nakon što je pobijedio na prijevremenim izborima u Srbiji krajem travnja, osjetio se uvrijeđenim jer mu Karamarko nije čestitao, dok je on HDZ-u prvi čestitao pobjedu.

U drugoj polovici svibnja Vučić je reagirao na kritike Hrvatske što je Srbija odbila troje pripadnika Srpske radikalne stranke izručiti Haaškom sudu. Tada je kazao da 'nije ni fasciniran ni uplašen' reagiranjem hrvatskih dužnosnika i poručio kako 'Hrvatska ne bi trebala držati lekcije Srbiji' o progonu ratnih zločinaca jer bi se 'malo čime imala pohvaliti'. Rekao je i kako bi volio da Srbiji o pravnoj državi ne drže lekcije oni koji organiziraju proslave i 'trče na komemoraciju u Bleiburg'.

Ljeto je tradicionalno vrijeme kada se ionako vreli hrvatsko-srpski odnosi dodatno užare.

Početkom srpnja Vučić je nazvao zatvaranje granice na Batini između Hrvatske i Srbije 'igrarijama iz susjedstva' koje 'ne razumije' te kazao da u tome ne želi sudjelovati, a već tri dana kasnije je prijetio da će odgovoriti Hrvatima na laži oko blokade poglavlja 23 i 24 u pregovorima s Europskom unijom.

Onda je uslijedila drama oko hrvatske blokade pregovora o zakonu o univerzalnoj jurisdikciji. Na novinarsko pitanje treba li Srbija promijeniti zakon o univerzalnoj jurisdikciji, Vučić je odgovorio da se 'neće miješati u unutarnje stvari Hrvatske i da ne želi stjecati političke poene žestokim odgovorima Hrvatskoj'. 'Ja sam danas također izrazio neslaganje sa stavom Republike Hrvatske, mi potpuno drugačije to vidimo, nemojte da vas podsjećam da Hrvatska ima vrlo sličan zakon', kazao je Vučić. Tijekom srpnja zbog poništenja presude blaženom kardinalu Alojziju Stepincu optužio je Hrvatsku za fašizam.

Uslijedila je uobičajena salva kritika tijekom obilježavanja godišnjice 'progona' Srba tijekom operacije Oluja. Tada je Vučić kazao da su hrvatski Srbi stradali zbog sumanute šovinističke politike koja ne priznaje tuđe žrtve i obećao da Oluje više neće biti.

Već dva tjedna nakon toga Vučić je nastavio udarati po Hrvatskoj tvrdeći da se vodi ogoljena antisrpska politika koju Srbija ničim nije isprovocirala. Na tiskovnoj konferenciji u srbijanskoj vladi Vučić je rekao da je o situaciji u regiji izvijestio pismom najviše dužnosnike Europske unije i od njih zatražio da kažu je li Srbija učinila nešto pogrešno u kontekstu posljednjih događaja među kojima je istaknuo ukidanje presuda Branimiru Glavašu i Alojziju Stepincu te otkrivanje spomenika Miri Barišiću, osuđenom za terorizam i ubojstvo jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića.

U drugoj polovici kolovoza na komemoraciji žrtvama koncentracijskog kampa Jasenovac u Donjoj Gradini u Bosni i Hercegovini, Hrvatsku je nazvao 'mjestom povampirenja ustaške ideologije'. Dodao je kako svi mogu posvjedočiti da se 'iz ponora povijesti na pozornicu ponovo vraćaju ideje nekadašnje NDH'. 'Nikada više nikome nećemo dopustiti ni Jasenovac ni Jadovno ni Jastrebarsko, ali ni Oluju. Srbin više neće u jamu, Srbin više neće bespogovorno u smrt', kazao je Vučić.

Potom je odgodio dolazak na Croatia summit u Dubrovniku jer je ustvrdio da je nepoželjan.

Već 29. kolovoza tvrdio je, komentirajući izjavu Zorana Milanovića tijekom sastanka s braniteljima o srpskoj političkoj eliti kao 'šaci jada', da će njegova politika biti politika suzdržavanja do maksimuma te neodgovaranja i šutnje, iako gotovo na dnevnoj bazi komentira Hrvatsku. 'Iza nas je jedan od najtežih tjedana u kojem sam morao prešutjeti neke od najtežih uvreda izrečenih na račun Srbije, a ne znate koliko je to teško', požalio se Vučić u nastavku.

'Šaka jada - ne postoji teža uvreda na račun zemlje, ali prešutio sam i prešutjet ću i danas, ne zato što se bojim ili mi ne bi donijelo poene, ali na to ne možete odgovoriti a da ne uvrijedite nekog i ne želim uvrijediti Hrvatsku i hrvatski narod, a ne želim uvrijediti ni one koji kažu da su moje naočale napale kamenje', kazao je Vučić, aludirajući na napad u Srebrenici, i rekao kako je, dok su ga tukli, samo mislio na to da ne osramoti Srbiju.

Ustvrdio je da se radi o kontinuiranoj antisrpskoj politici i da on neće reći ni jednu ružnu riječ ni o Milanoviću, Andreju Plenkoviću ili Hrvatskoj.

Već 1. rujna uslijedio je nastavak. Tada je kazao je da Junckera poštuje, ali ne podnosi lažne simetrije, govoreći povodom odgovora predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera na njegovo upozorenje europskim dužnosnicima na širenje antisrpske politike u regiji, posebno u Hrvatskoj. 'To je i odgovor na dileme zašto nećemo odgovarati ni Hrvatskoj ni bilo kome drugome. Za narod i za državu rekli su nam da je šaka jada, ne za nekog političara, i to smo prešutjeli', rekao je Vučić novinarima.

Dvadesetak dana kasnije na pitanje kako komentira pisanje hrvatskih medija da Hrvatska sprema ozbiljan odgovor na najavljenu zajedničku vojnu vježbu Srbije, Ruske Federacije i Bjelorusije, Vučić je odgovorio da država Srbija nije imala nikakav odgovor kada je Hrvatska kupovala oružje.

'Mi nismo imali nikakav odgovor kada su nabavljali Patrije, pancerhaubice i hellfire rakete. Na to smo šutjeli, nismo rekli ni jednu riječ. Nismo kupili ništa, imamo malo novca i pokušat ćemo razviti svoju vojnu industriju, što radimo uspješno', rekao je Vučić gostujući na RTS-u

Onda se tijekom govora pred Ujedinjenim narodima 23. rujna opet osvrnuo na 'šaku jada'. 'Suočavamo se s nekima od najužasnijih uvreda koje nam dolaze od nekih susjeda. Ja o njima neću reći nijednu ružnu riječ ni odgovarati - oni su za moju zemlju govorili da smo šaka jada, a mi to nikad nećemo reći ni za jednu zemlju u svijetu', rekao je Vučić. Dodao je da je odluka Srbije da ne odgovara i da će tako činiti i ubuduće, čak i ako neki budu ponovo vrijeđali. Kako je ocijenio, u nekim je zemljama zapadnog Balkana mržnja veća nego ranije, 'ali smo mi uspjeli sačuvati mir, spokoj i činit ćemo sve da se to nastavi'.

Početkom studenoga, nakon promjene vlasti u Hrvatskoj, nakon što se prvi put susreo s novim premijerom Andrejom Plenkovićem, Vučić je kazao da su razgovarali i da je Plenković, ljubazan i pristojan.

Dvanaest dana kasnije premijer Srbije Aleksandar Vučić je poručio da 'ne želi rušiti odnose s Hrvatskom', ali da je razumio poruku Zagreba koju je poslao postavljanjem bivšeg haaškog optuženika Ante Gotovine za savjetnika Vlade Hrvatske. 'Sasvim je izvjesno da Srbi, prije svega prognani Srbi koji su živjeli na području Krajine i Hrvatske, ne mogu biti sretni. Ja ne želim rušiti odnose s Hrvatskom, ali razumjeli smo poruku postavljanjem Gotovine', rekao je Vučić novinarima u Novom Sadu.

Uslijedila je spomenuta drama u Bruxellesu. Jedno je sigurno, nećemo dugo čekati na novi Vučićev komentar o Hrvatskoj.