Dvanaesti ‘Global Risks Report’ Svjetski ekonomski forum izradio je u suradnji sa svojim strateškim partnerima Marsh & McLennan Companies i Zurich Insurance Group, a uz akademsku podršku institucija kao što su Oxford, University of Singapore i University of Pennsylvania.

Na izvještaju koji pokušava predvidjeti rizike za svjetsko gospodarstvo u 2017. godini, ali i u sljedećem desetljeću, radilo je 750 stručnjaka iz više znanstvenih polja sa svih strana svijeta, koji konstatiraju da ‘najsnažniji znakovi podjela u svijetu sada dolaze iz zapadnih zemalja’.

Kao negativne primjere navodi se izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a te odluka Velike Britanije da napusti Europsku uniju, tj. Brexit, ali ‘i drugdje u svijetu ima pojava pobune protiv postojećeg unutarnjopolitičkog ili internacionalnog statusa quo’. Konkretno, WEF-ovi stručnjaci navode primjere Brazila, Filipina i Turske kao država koje su u protekloj godini politički nazadovale.

Najveći rizik za svijet je, po mišljenju ‘Global Risks Reporta 2017’, sve veća ekonomska nejednakost koju WEF smatra ‘najvećim problemom u sljedećih deset godina’. Navode podatke kako su se od svjetske financijske krize 2008. i 2009. godine značajno povećali prihodi 1 posto najbogatijeg stanovništva (u SAD-u za 31 posto!) dok su prihodi ostalih 99 posto sveukupno porasli za 0,5 posto.

WEF-ov izvještaj upozorava da spori gospodarski rast u kombinaciji s visokim dugom i demografskim rastom nužno proizvodi sve veću ekonomsku nejednakost, koja bi mogla dovesti do pucanja socijalne kohezije u društvu i ugroziti demokraciju na Zapadu. Također postavlja i pitanje može li postojeći kapitalistički model svima jamčiti blagostanje, što se prije nije moglo čuti u publikacijama Svjetskog ekonomskog foruma, jedne od perjanica neoliberalne i globalističke ekonomske politike.

Drugi veliki rizik s kojima se svijet suočava su nekontrolirane masovne migracije tj. društvena polarizacija, a nakon toga slijede klimatske promjene te nestajanje radnih mjesta zbog tehnološkog napretka.

Osnivač WEF-a Klaus Schwab u uvodu konstatira da se svijet nalazi ‘u tranziciji prema multipolarnosti, što otežava međunarodnu suradnju’ te da aktualna ‘četvrta industrijska revolucija fundamentalno mijenja načine poslovanja i rada’, dok je proces globalizacija doveo i do pojave ‘uspona onih koji naglašavaju identitete zamućene globalizacijom, što dovodi do sve veće emocionalnosti u političkom odlučivanju’.

Stručnjaci koje je angažirao WEF procijenili su i efekte 30 različitih svjetskih rizika (nestašice hrane i vode, korupcija, teroristički napadi, zarazne bolesti itd.) te uočili kako se nastavljaju negativni obrasci iz proteklih godina. Upozoravaju da velika strukturalna nezaposlenost izaziva društvenu polarizaciju, ali i da društvo nije usklađeno s tehnološkim napretkom koji se događa pred našim očima. Naročito bi se trebalo pozabaviti zakonskim rješenjima koja se bave novim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija i robotika, ‘od kojih su moguće najveće koristi, ali i najveće opasnosti’.

Predviđa se i da će klimatske promjene proizvesti još više izmještenih ljudi, odnosno da će se povećati broj izbjeglica i ekonomskih migranata, te smatraju da kulturološke podjele koje izazivaju migracije ne može ‘izliječiti’ ni bolji ekonomski rast.

Samo se kroz bolju međunarodnu suradnju može uspješno nositi s rizicima koji čekaju svijet u sljedećih deset godina, smatra WEF-ov ‘Global Risks Report’, koji 2017. opisuje kao ‘prijelomnu godinu za svjetsku zajednicu’.

Dobri poznavatelji Svjetskog ekonomskog foruma pak komentiraju kako je ovaj njihov izvještaj različit u odnosu na prethodne po tome što zvuči kao zvono na uzbunu i pisan je tonom koji se na trenutke čini vrlo pesimističnim.

Cijeli 'Global Risks Report 2017' možete pogledat na ovom linku