Na sastanku, trećem po redu takve vrste, očekuje se da će Srpska pravoslavna crkva predstaviti dokaze po kojima je Stepinac aktivno sudjelovao u stvaranju Nezavisne Države Hrvatske (NDH), javlja Tanjug, a prenosi Al Jazeera. Povjerenstvo je formirano na inicijativu pape Franje kako bi suprotstavilo povijesne argumente i rasvijetlilo ulogu i eventualnu odgovornost Stepinca.

Zaključci rada povjerenstva, koje će se sastati još u Podgorici i Požegi, očekuju se krajem godine. Sastanak u Novom Sadu održava se nekoliko dana nakon otkrivanja spomenika Stepincu u Osijeku, što je izazvalo oštre reakcije Beograda. Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić nazvao je 'žalosnim' podizanje spomenika te je nazvao Stepinca ratnim zločincem. Odgovorio mu je hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, te je odbio njegov prijedlog za bilateralni susret.

'Napad na kardinala Stepinca, koji smo čuli od Dačića, bio je napad u najgoroj maniri jednog komunističkog aparatčika, kao što je to bio i progon kardinala Stepinca na montiranom procesu i uz propagandu koju je jugoslavenska komunistička vlast tada razvijala', kazao je Stier.

Kardinala Alojzija Stepinca 1998. godine u Mariji Bistrici proglasio je blaženim sveti Ivan Pavao II. Nakon toga pokrenuta je procedura po kojoj bi bio proglašen i svetim.U isto vrijeme Srbi ga smatraju zločincem. Krajem 1946. godine zagrebački sud osudio je Stepinca na 16 godina zatvora i prisilnog rada te na gubitak političkih i građanskih prava zbog toga što je, kako je navedeno u optužnici, surađivao s ustašama i okupatorom.

Bio je pet godina u zatvoru Lepoglava, odakle je pušten krajem 1951. godine. Otad se nalazio u nekoj vrsti kućnog pritvora u rodnom Krašiću, nedaleko od Zagreba, sve do smrti 1960. godine. Prošle je godine Županijski sud u Zagrebu u cijelosti poništio presudu Stepincu. Odluku izvanraspravnog vijeća obrazložio je sudac Ivan Turudić, zaključivši da Stepinac nije imao pošteno suđenje.