Tako se posljednjih dana često spominju južna i sjeverna, odnosno zapadna i istočna, te urbana i seoska Hrvatska.

No najdetaljnija interaktivna karta i grafikoni koje je na temelju prikupljenih podataka napravio Institut sinergije znanosti i društva iz Čakovca, otkrivaju i neke druge veze koje pokazuju zanimljive uzorke (za povećanje kliknite na slike i grafikone).

Autori tako na svojoj stranici predstavljaju analize prema nekoliko čimbenika: veličini naselja, obrazovnoj strukturi te političkim i religioznim stavovima stanovništva. Ističu da je najsnažniji od svih prediktora definitivno obrazovanje populacije.

Zanimljivo je pogledati kako se stavovi glasača mijenjaju s veličinom naselja. Histogram desno prikazuje biračko tijelo podijeljeno u 5 skupina, ovisno o veličini naselja u kojem žive. Za svaku od tih 5 grupa prikazana je izlaznost i udio glasova ZA. Može se jasno uočiti pad podrške opciji ZA s veličinom naselja, ali i rast izlaznosti, komentiraju u Institutu.

Obrazovanje

Slična situacija vrijedi, još izraženije, ako se analizira obrazovna struktura biračkog tijela. Na slici desno birači su grupirani u 5 skupina po udjelu birača s visokom ili višom razinom obrazovanja u općini ili gradu. Uočava se trend pada glasova ZA i rasta izlaznosti s povećanjem udjela visokoobraozvanosti lokalne sredine. Poveznica s prethodnom slikom je u tome što je udio visokoobrazovanih u djelomičnoj korelaciji i s veličinom naselja. Drugim riječima, veća izlaznost povezana je s većim naseljima u kojima u većoj mjeri nego u manjim naseljima obitavaju visokoobrazovani građani.

Suautorica analiza, sociologinja dr. sc. Dunja Potočnik znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, za tprotal je objasnila da postoji nekoliko standardnih prediktora, odnosno individualnih obilježja pojedinaca, koji se koriste pri određivanju svjetonazorskih i političkih stavova.

'Prvi podaci analizirani o nedavno održanom referendumu obzirom na raspored glasača po četvrtima grada Zagreba, pokazali su da su se relativno starije gradske četvrti pokazale liberalnijima u smislu veće opredijeljenosti protiv referendumskog pitanja', kaže dr. Potočnik.

'Daljnjom analizom ustanovljeno je da u tim istim četvrtima u nešto većem broju obitavaju stanovnici stariji nego u ostalim četvrtima, ali ne u tolikoj mjeri da bi se ta povezanost s glasovima protiv mogla smatrati značajnom. No, zato je drugo promatrano obilježje glasača - njihov stupanj obrazovanja, pokazao statistički značajnu povezanost sa stavom protiv. Konkretnije, više i visoko obrazovani građani grada Zagreba u značajno su većoj mjeri glasali protiv, dok su se niže obrazovani građani u najvećoj mjeri izjasnili pozitivno. Grad Zagreb je na prvi pogled iznenađenje ovog referenduma, no ukoliko se uzme u obzir heterogenost stanovnika koji ga naseljavaju, tada je iznenađenje mnogo manje jer se razlike u udjelu broja visokoobrazovanih po gradskim četvrtima kreću od 10% do čak 50%, s najvećim udjelima visokoobrazovanih u središnjim gradskim četvrtima, objasnila nam je Potočnik.

Zanimljivo pitanje je i kako svjetonazor po pitanju definicije braka korelira s političkim i religijskim stavovima birača. Tako je na grafu desno prikazan udio glasova PROTIV u odnosu na udio glasova ZA u korelaciji s brojem glasača tzv. 'kukuriku' koalicije na izborima 2011. Uočljiv je vrlo jasan trend rasta glasova PROTIV s rastom glasova za koaliciju, ali treba primijetiti da je 'preslikavanje' glasova samo djelomično – udio glasova PROTIV manji je od udjela glasova za koaliciju, što znači da je vjerojatno i dio glasača 'kukuriku' koalicije odabrao opciju ZA na referendumu.

Udio nevjernika

Uz to, posebno je zanimljivo na slici desno pogledati udio glasova PROTIV u odnosu na udio ne-religijskog korpusa birača po općinama i gradovima. Veličina točaka pokazuje izlaznost (veći kružić simbolizira i veću izlaznost na referendum). Pod ne-religijskim stavom misli se na skeptike, agnostike, ateiste i nevjernike, a podaci su iz popisa stanovništva 2011. Crvenom točkom označen je i sveukupni podatak za Hrvatsku. Trend je vrlo jasan: porast udjela ne-religijskog stanovništva povećava i udio glasova PROTIV. Po pitanju ovog referenduma ispada da je prijelomna točka kada se dosegne oko 10% takvog stanovništva, jer u tom trenutku se postiže i oko 50% glasova PROTIV. To implicira kako će vjerojatno i na nacionalnoj razini doći do promjene stava po pitanju definicije braka u trenutku kada i udio skeptika, agnostika, ateista i nevjernika u biračkom tijelu Hrvatske dosegne oko 10%, zaključuju autori.