Kljova je izduženi očnjak, a najnovija znanstvena istraživanja pokazala su da funkcionira kao supersenzor koji otkriva promjene u okolišu poput temperatura, kemikalija, soli, tlaka i sl. Stručnjaci smatraju da narvali njima također mogu tražiti ženke ili hranu.

Znanstvenici već godinama postavljaju različite teorije o svrsi narvalova zuba. Vrlo žustro se razmatralo da li služi za razbijanje morskog ledenog pokrova, za nabadanje riba, za pretraživanje dna ili je instrument koji pomaže u eholokaciji. Prema jednoj od njih ima spolnu funkciju jer se pokazalo da je puno izraženiji kod mužjaka koji ga, među ostalim, koriste i u međusobnim borbama za društveni položaj.

'Ljudi su svašta smislili, od toga da je to šiljak za led do akustične sonde, no sada smo po prvi put znanstveno pokazali da rog ima senzornu funkciju', rekao je voditelj međunarodnog tima istraživača dr. Martin Nweeia s Harvard School of Dental Medicine.

Neka ranija istraživanja utvrdila su da narvalova kljova nema vanjski zaštitni sloj kakav obično imaju zubi sisavaca.

Prema izvješću predstavljenom u časopisu The Anatomical Record, dr. Nweeia i njegovi suradnici otkrili su da je površina narvalovih kljova šupljikava te da unutrašnji dio ima mikroskopske kanaliće koji vode do njegova središta. U sredini kljove nalazi se pulpa s oko 10 milijuna živčanih završetaka koji su povezani s mozgom.

'Iako je to čvrst zub, ima vrlo poroznu membranu', rekao je dr. Nweeia i pojasnio da je zahvaljujući tom svojstvu kljova osjetljiva na temperaturne i kemijske promjene u okolišu.

Znanstvenici su dokazali da je kljova supersenzor tako što su je izložili različitim koncentracijama soli u vodi i zabilježili da su one utjecale na brzinu otkucaja narvalova srca.

'Narval je jedini zabilježeni primjer životinje koja ima zub koji posjeduje sposobnost da neprekidno doživljava podražaje iz okoliša koji se uobičajeno ne doživljavaju kao opasnost', rekao je Nweeia.

Kljova je zapravo lijevi očnjak koji prolazi kroz gornju usnu mužjaka i uzdužno je spiralno zavrnut u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Desni očnjak uglavnom uvijek ostaje unutar čeljusti. Kod ženki obično niti jedan od očnjaka ne izrasta izvan vilice, no ima primjera kada oba znaju dosegnuti dužinu do 30-ak centimetara.

Narval (Monodon monoceros) zbog kljove se često naziva i jednorog ili jednorogi kit. Spada u vrstu kita iz podreda kitova zubana. Izrazito je vezan za Arktik, a rijetko se može sresti južnije od 70° sjeverne geografske širine. Bez kljove je dug četiri do pet metara. Mužjaci teže do 1,5 tona, a ženke nešto manje od tone. Nažalost, u prošlosti su često znali biti žrtve pretjeranog izlova jer su se njihove kljove prodavale kao jednorogovi rogovi i dostizale cijene deset puta veće od zlata iste težine.