U utorak su brojni hrvatski, slovenski i europski mediji i stručni portali prenijeli vijesti o podrhtavanjima tla koja su zabilježile lokalne i europske seizmološke službe. Najviše pozornosti privukao je jaki potres magnitude 4,7 s epicentrom oko 36 km sjeverno od Opatije koji se osjetio u cijeloj Sloveniji te u povećem dijelu zapadne i sjeverne Hrvatske. No seizmografi su dan ranije u Jadranskom moru zabilježili još jedan snažan potres magnitude 4,6, a 18. travnja jedan od 4,4 u Grčkoj.

Dinamički okidači

Prema jednoj novoj znanstvenoj studiji, ovi bi potresi možda mogli biti povezani s razornim potresom od 8,0 koji je 1. travnja pogodio Čile.

Naime, geofizičar Ross Stein iz U.S. Geological Surveyja odaslao je 12. travnja svojim kolegama e-mail koji je počeo ovim riječima: 'Dečki, čini se da se proteklog tjedna širom svijeta javilo mnogo velikih potresa.'

Znanstvenici već godinama znaju da seizmički valovi jednog potresa mogu pokrenuti podrhtavanja negdje drugdje. Ovaj proces naziva se dinamičkim okidačem. Stein je još 2012. sudjelovao u jednom istraživanju koje je pokazalo da je postotak jakih potresa u svijetu porastao nakon izuzetno moćnog od 8,7 u Indijskom oceanu. Povećanje je trajalo oko tjedan dana, a nakon toga je učestalost pala ispod prosječnih vrijednosti.

Thorne Lay, profesor seizmologije na University of California u Santa Cruzu, utvrdio je pak da se broj velikih potresa magnitude 8,0 ili veće u posljednjih desetak godina utrostručio u odnosu na razine iz 1900-ih.

Stein, Lay, ali i brojni drugi stručnjaci stoga su odlučili budno pratiti razvoj događaja nakon nedavnog potresa u Čileu. Njihovu su pozornost posebno privukli potres od 7,2 na pacifičkoj obali Meksika 18. travnja te potres od 7,5 u Papui Novoj Gvineji dva dana kasnije.

Lay je utvrdio da je broj jakih potresa magnitude veće od šest u razdoblju od 1. do 18. travnja porastao u odnosu na srednje vrijednosti prvog tromjesečja 2014. (karta desno). No budući da ovaj skok nije bio velik, znanstvenici ne mogu biti sigurni je li riječ o slučajnoj anomaliji ili dinamičkom okidaču.

Istraživanje dinamike potresa tek je u povojima, a znanost je tu suočena s brojim problemima. Prije svega u većem dijelu svijeta ne postoje dovoljno guste mreže uređaja koji bi mogli bilježiti sve veće potrese, dobar dio njih odigrava se na velikim dubinama u oceanima i morima, a osim toga manje od tri posto potresa ima neke mjerljive učinke na području na kojem se zbivaju. Konačno, mehanizam djelovanja seizmičkih valova prilično je nejasan.

Zemlja je povezana, ali...

Hrvatski stručnjak mr. sc. Ivo Allegretti, voditelj seizmološke službe u Zagrebu, kaže da ideja o uzajamnoj povezanosti potresa nije besmislena, jer svi živimo na jednoj zemaljskoj kugli koja je nedvojbeno povezana.

'U svijetu postoji dvanaestak glavnih tektonskih ploča. Naravno da su svi potresi koji se stvaraju uz neku ploču povezani s njezinim aktivnostima', rekao je naš seizmolog.

No on smatra da je pretjerano povezivati daleku Latinsku Ameriku i Europu.

'Tektonske aktivnosti na talijanskoj strani Jadrana oko Napulja često se zbivaju kada i aktivnosti na drugoj strani oko Dubrovnika. One nisu statistički neovisne. To se može povezati zajedničkim mehanizmom susjednih prostora. Ovdje se sudaraju afrička i euroazijska tektonska ploča. No prijenos potresa na velike udaljenosti do danas nije uvjerljivo potvrđen. Dakle, teško bismo mogli kazati da je potres u Čileu izazvao potres u Sloveniji. Takav mehanizam za sada nema relevantnih znanstvenih uporišta. Mi jesmo na jednoj Zemlji i cijela tektonika jest jedan mehanizam, no za sada ne možemo reći da ima izravne povezanosti između udaljenih potresa.'

Nedavni niz teško je uzeti kao predznak

Naš seizmolog smatra da niz potresa koji su se u posljednje vrijeme osjetili na Balkanu i u regiji nije moguće interpretirati kao najavu neke veće katastrofe.

'Ovaj niz podrhtavanja uobičajen je. Takvih jačih potresa magnitude između četiri i 4,5 u našoj se regiji događa po nekoliko godišnje. Osim toga, stalno se zbiva puno slabih potresa za koje laici ne znaju. I bolje da ne znaju. Što je manja magnituda potresa, to je njihov broj veći. Njihova je razdioba logaritamska. Posljednji potres u Sloveniji možda je uznemirio javnost, no s time trebamo naučiti živjeti. Postoje razdoblja kada su tektonske aktivnosti malo češće i kada su malo rjeđe no tu nema nekih pravilnosti odnosno obrazaca na temelju kojih bismo mogli pretkazati hoće li se nešto veliko dogoditi sutra ili za 10 godina', objasnio je Allegretti.