Tajanstvene pravilne krugove u travnjacima posidonije u vodama otoka Unije, Suska i Srakane otkrila je udruga Sunce prošle godine dok je radila kartiranje morskih vrsta toga dijela našeg podmorja.

Član udruge Mosor Prvan za medije je u utorak objasnio da su snimke iz zraka oko navedenih otoka otkrile nevjerojatno pravilne krugove trave promjera 50-ak metara.

'Izgledalo je kao da je netko divovskim vadičepom odstranio posidoniju. Bilo nam je poznato da krivolov dinamitom ostavlja slične posljedice na posidoniju, međutim u krivolovu dinamitom ti krugovi su veličine od oko pet do 15 metara i variraju u veličini, a naravno nisu ni ravnomjerno raspoređeni. Krugovi koje smo mi zamijetili su svi identičnog promjera od 50 metara i na području Unija su svi bili međusobno udaljeni 300 metara i na istoj udaljenosti od obale', objasnio je Prvan.

Kako smo već navikli, s neobičnim otkrićem krenule su i brojne maštovite spekulacije o mogućem uzroku njihova nastanka koje se kreću od ovozemaljskih - dinamit, naftna i geološka istraživanja, ispitivanja za gradnju nuklearki i sl. - sve do vanzemaljskih prema kojima bi krugovi mogli biti tragovi NLO-a.

No po mišljenju morskih biologa za krugove u moru postoje dva najuvjerljivija tumačenja. Prema prvom riječ je o prirodnom procesu odumiranja trava, a prema drugom krugove, čak i one 50-metarske, može uzrokovati lov dinamitom.

Prirodne kreacije

Slične krugove u morskoj travi promjera 15-ak metara 2008. godine snimio je jedan turist u vodama Danske. Oni su izazvali podjednako veliku medijsku senzaciju, no aureolu misterija s njih su već nekoliko godina kasnije skinula istraživanja danskih znanstvenika.

Marianne Holmer s University of Southern Denmark i Jens Borum s University of Copenhagen utvrdili su još 2011. da su krugovi izgrađeni od lokalne vrste morske trave Zostera marina L., slične posidoniji, u kojoj obitavaju male ribe i rakovi.

Tim je u časopisu Marine Biology u veljači ove godine konačno objavio rezultate prema kojima pravilni kružni oblici nastaju u interakciji morskih trava i sulfida u morskom dnu. Naime, tepisi morskih trava uobičajeno rastu od središta prema rubovima u kružnom uzorku. Trave u plićacima hvataju i zadržavaju mulj koji bi se inače slobodno kretao morskim dnom. Kako se mulj pun sulfida nakuplja, tako njegov otrov postupno ubija biljke, prvo starije i slabije koje se nalaze u središtu iz kojeg je krenuo rast. S vremenom otrovi unište cijele krugove pa ostaje samo tanak pojas trave na rubovima u obliku pravilnih prstenova.

Naš morski biolog dr. sc. Davor Lučić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku za tportal je rekao da bi zaključak danske studije vrlo vjerojatno mogao objasniti nastanak barem nekih od jadranskih krugova.

'U Jadranu rastu i Zostera marina L. i Posidonia oceanica, s tim da prva više voli sjeverna mora. U našim vodama ona se češće nalazi u plićim dijelovima gdje ima više slatke vode i hranjivih tvari', rekao je naš stručnjak.

'Danska teorija je sigurno vrlo dobra. Čim ju je objavio časopis Marine Biology, znači da je prošla barem pet dobrih recenzenata. Ne sumnjam u njihove rezultate. No da bi se konačno potvrdilo da je uzrok nastanka krugova isti kod nas trebalo bi precizno utvrditi konfiguraciju morskoga dna, dubinu i supstrat', objasnio je dr. Lučić.

Naš morski biolog dr. sc. Petar Kružić s PMF-a u Zagrebu ima nešto pesimističnije tumačenje. On smatra da danska teorija možda može objasniti nastanak nekih jadranskih krugova, ali ne svih.

'Kod nas imate zostere u marinama na sjeveru Jadrana, primjerice u uvali Ribnjak kod Medulina. Ta je uvala gotovo potpuno zatvorena jer su u njoj htjeli napraviti ribnjak još za Musolinija. Ondje ima dosta sulfida, a zostera je ipak vrlo gusta. To znači da sulfidi ne moraju nužno biti uzrok nastanka krugova kod nas, barem ne svih', pojasnio je za tportal dr. Kružić.

'Ja naime znam da se kod nas neka područja u kojima su uočeni krugovi podudaraju s vodama u kojima postoji krivolov dinamitom. Očiti primjeri su vode sjevernog dijela Dugog otoka i Velikog Kornata. 2009. godine kada smo šetali uz obale Velikog Kornata čuli smo jake eksplozije i vidjeli ribare kako bacaju dinamit. Slično se zbiva i kod Paškog mosta. Ondje je jedan krivolovac ubio dvojicu Nijemca ronilaca, vjerojatno misleći da su ribe. Ja sam na istom mjestu ronio samo dan ranije dok sam radio na svom doktoratu', upozorio je naš biolog.

'Kod nas se dosta lovi dinamitom - tromblonske mine i štapini su postali sredstva ribolova. Na Google Earthu se uz Kornate mogu vidjeti krugovi na istim udaljenostima uz obale u područjima u kojima smo mi znali čuti eksplozije svakih nekoliko minuta. Ribari bace eksploziv, prođu nekoliko kilometara i potom se vrate da skupe ulov', kaže dr. Kružić.

Prema našem biologu dinamit može stvoriti pravilne krugove koji se postupno povećavaju pa mogu doseći i promjer od 50 metara.

'Posidonija koja je uništena eksplozijama se ne obnavlja već se nastavlja raspadati tako da se krugovi sve više povećavaju. Jesu li svi krugovi u Jadranu nastali u eksplozijama, ne mogu reći. No znam da su kod Kornata, kod Dugog otoka i Paga nastali zbog upotrebe dinamita', kazao je naš sugovornik.

Ako se tumačenje dr. Kružića potvrdi, teško je vjerovati da će jadranski krugovi na naše obale privući nove mase turista. Naprotiv!