Rijetku meduzu Drymonema dalmatinum koja može narasti do promjera od oko jednog metra snimio je podvodni snimatelj amater.

Ove je stvorenje prvi put uz dalmatinske obale otkrio njemački prirodoslovac Ernst Haeckel. Krajem rata susreti s meduzom su se postupno prorijedili.

O Drymonema dalmatinum ne zna se mnogo. Primjerice, nitko ne zna koliko je otrovan ubod njezinih žarnjaka. Poznato je da živi u Sredozemnom moru i u Jadranu. Pretpostavlja se da prvi dio života, onaj u fazi ličinke, provodi na dnu oceana, da bi se potom oslobodila i zaplivala u obliku meduze. To bi moglo objasniti iznenadnu pojavu Drymonema dalmatinum nakon više desetljeća.

'Polipi su obično maleni i mogu dugo živjeti', rekao je talijanski stručnjak Ferdinando Boero sa Sveučilišta u Pugliji.

'Svako toliko iz njih će izrasti meduze. Neke vrste ostaju malene dok druge postaju goleme', dodao je.

Meduze se inače smatraju jednom od uspješnijih morskih stvorenja. U Jadranu se za sada još uvijek najopasnijom smatra tzv. morska mjesečina, Pelagia noctiluca. Ova želatinasta stvorenja koja oceanima lutaju već više od 500 milijuna godina, a možda i 700 spadaju u najstarije višestanične organizme. U posljednje vrijeme nezaustavljivo se šire svijetom, uglavnom nemaju prirodnih neprijatelja, a prijete ekološkim morskim sustavima i fondovima riba. Znanstvenici ističu da im u širenju pogoduju klimatske promjene te globalni promet velikih brodova i tankera.