Glasnogovornik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, odnosno, inicijative studenata koja je odlučila krenuti u borbu za ispravljanje nepravde, kaže da oni u Hrvatskoj umjesto uobičajene titule magistra stječu besmislenu diplomu 'stručnog specijalista' koju nitko od poslodavaca ne prepoznaje ni u Hrvatskoj niti u Europi.

Evo kako izgledaju neke od njihovih titula:

struč. spec. ing. aedif. - stručni specijalist graditeljstva
struč. spec. ing. techn. inf. - stručni specijalist informatike
struč. spec. oec - stručni specijalist ekonomije
struč. spec. ing. politech. - stručni inženjer politehnike
struč. spec. ing. inf. tech. - stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija
struč.spec. osj. - stručni specijalist odnosa s javnošću

Situacija postaje još bizarnija kada se titula prevede na engleski jezik pa glasi 'specialist of', odnosno, 'professionalist of', što nema baš nitko drugi u Europskoj Uniji.

(kako izgleda sustav titula u susjednoj Sloveniji pogledajte na infografici dolje)

Ove besmislene diplome studenti dobivaju po završetku petogodišnjih specijalističkih diplomskih stručnih studija, bilo na sveučilištu, veleučilištu ili na visokoj školi, nakon što su, baš kao i njihovi kolege iz EU-a, po Bolonji prikupili 300 ECTS bodova.

Dakle, isti bolonjski sustav, ista vrsta škole - stručna, isti broj prikupljenih bodova, ista razina školovanja, a titula im je potpuno drugačija nego u drugim zemljama! Čemu to i zašto to nitko ne promijeni, pitaju se studenti.

Da je njihova titula neprepoznatljiva i na hrvatskom tržištu rada, a ne samo europskom, potvrdio je čak i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić koji je službeno i javno podržao inicijativu Vijeća.

U prilog tome govori i nedavni natječaj Adrisa, nazvan 'Budućnost u Adrisu', u kojem nisu prepoznate obrazovne kvalifikacije studenata stručnih studija, već samo onih sa znanstvenih diplomskih, poslijediplomskih ili doktorskih studija.

Podrške odasvud samo ne iz MZOS-a!?

Uz Mrsića, vjetar u leđa inicijativi dali su i Institut za razvoj obrazovanja, Hrvatski studentski zbor i Hrvatska udruga poslodavaca.

Alavanja kaže da se nadaju da bi se promjena besmislenih titula mogla unijeti kroz izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje bi se u Saboru trebale naći u rujnu.

Inicijativa se predstavila MZOS-u na sastanku s Rokom Andričevićem i Anom Tecilazić-Goršić prije mjesec i pol, a prije dva i pol tjedna poslala im je elaborat koji sadrži analizu situacije, usporedbu sa sustavima u EU, argumentaciju kako bi to trebalo izgledati, primjere oglasa koji pokazuju da poslodavci ne razumiju njihove titule te rezultate ankete koja je pokazala da 90 posto ispitanih studenata stručnih studija smatra da je njihova titula neprepoznatljiva i nepravedna te da ih 97,6 posto smatra da bi se trebala mijenjati (pogledajte infografiku dolje).

Budući da do sada nisu dobili nikakav odgovor iz MZOS-a hoće li i kada uvažiti njihove primjedbe, odlučili smo na istu adresu sami uputiti pet pitanja:

1) Postoji li plan da se ova situacija promijeni i kada?
2) Hoće li do promjene doći prilikom mijenjanja Zakona o znanosti i visokom obrazovanju?
3) Kada studenti stručnih studija mogu očekivati da će im se diplome promijeniti i uskladiti s europskim?
4) Hoće li se onda izvršiti i retrogradno usklađivanje?
5) Kako trenutno rješavate slučajeve koji su poznati kao problematični – primjerice završenih studenata studija sestrinstva?
6) Ako će se uvesti promjene hoće li one vrijediti jednako za sve stručne studije ili će biti nekih iznimaka?
Nažalost, iz birokratskog dopisa nismo mogli iščitati odgovore na većinu pitanja.

Evo što nam je stiglo iz MZOS-a:

'Poštovani, osposobljenost za obavljanje određenih poslova može se procijeniti, prije svega, iz kompetencija koje su osobe stekle, odnosno ishoda učenja sadržanih u dopunskoj ispravi o studiju, a ne prema nazivu kvalifikacije koju nose. Pored toga, prepoznatljiva je činjenica i dostupna informacija o tome da kvalifikacije koje se u Hrvatskoj stječu po završetku diplomskog specijalističkog studija pripadaju drugoj razini visokog obrazovanja, jednako kao i druge hrvatske i europske kvalifikacije koje se stječu po završetku diplomskih studija, kako sveučilišnih tako i stručnih.

Studiji sestrinstva u Hrvatskoj, naime, po završetku kojih se stječu kvalifikacije stručnog/e prvostupnika/ce, odnosno sveučilišnog/e prvostupnika/e uopće nisu problematični jer osobe s tim kvalifikacijama koje su usklađene s Direktivom Europske unije 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija, podliježu automatskom priznavanju stručnih kvalifikacija. Ono što je problematično kod kvalifikacija u području sestrinstva je priznavanje onih koje dolaze iz zemalja koje nisu članice Europske unije i gdje se izvode studijski programi koji nisu usklađeni s minimalnim uvjetima predmetne Direktive.'

Drugim riječima važne su kompetencije, a ne titule. To što titule, unatoč istim kompetencijama, nisu iste kao drugdje nije važno i nije problem. U zemlji znanja problema nema! A ako ih nema, ili ih ministarstvo ne vidi, besmisleno je očekivati da će išta poduzeti. Je li ovakav odgovor tek posljedica sezone velikih vrućina i godišnjih odmora ili je to uistinu službeni stav Ministarstva, teško je procijeniti. Trebao bi biti jer čemu inače služi Ured za odnose s javnošću MZOS-a!