Poznato je da hobotnice sakupljaju ljuske od kokosa i od njih stvaraju pokretna skloništa što je dokaz da koriste oruđe. Imaju vrlo sofisticiranu prostornu navigaciju i pamćenje. U divljini znaju točno procijeniti koliko kamenja trebaju prikupiti kako bi suzile otvor u kojem se skrivaju. Moguće ih je uvježbati da razlikuju brojne oblike i uzorke. Uče opažanjem, a znaju se i igrati – u akvarijima će, primjerice, puštati boce u kružne struje i ponovno ih hvatati. Sposobne su odvrnuti poklopac staklenke kako bi došle do neke slasne hrane. Ribari tvrde da im se ponekad penju na čamce, otvaraju spremnike i odnose ulov. Imaju izuzetno razvijene oči i vid. Jedan je eksperiment pokazao da više vole gledati televizor visoke rezolucije nego običan. U akvarijima bez zanimljivih sadržaja znaju pasti u depresiju.

Hobotnice su jedine životinje iz skupine beskralježnjaka kojima su znanstvenici 2012. priznali da posjeduju svijest. Omjer veličine mozga i tijela veći im je nego kod većine kralježnjaka.

U novoj studiji predstavljenoj u časopisu Nature znanstvenici su, istražujući kalifornijsku hobotnicu Octopus bimaculoides, neočekivano otkrili da ima gotovo istu količinu gena kao ljudi. Gena odgovornih za kodiranje proteina imaju čak i više - 33.000, a mi imamo 25.000.

'To je prvo sekvencioniranje genoma nečega nalik na vanzemaljce', našalio se suautor studije neurobiolog Clifton Ragsdale s University of Chicago u Illinoisu.

Posebno je zanimljivo otkriće to da ovi osmokraki glavonošci imaju čak 168 gena iz skupine koja se naziva protokaderini (Pcdh), što je dvostruko više nego što imaju sisavci. Ti geni reguliraju razvoj živčanih stanica i interakcije među njima. Ova činjenica vjerojatno je povezana s neobično velikim i složenim mozgom hobotnice koji ima oko pola milijarde neurona, šest puta više od mišjeg. Dvije trećine njezinih neurona smješteno je u krakovima, a hobotnica nema duge živčane stanice kakve imaju kralježnjaci u leđnoj moždini.

Jedno od otkrića ukazuje na temelj inteligencije hobotnice. Naime njezin genom sadrži sustave koji tkivima omogućuju da brzo modificiraju proteine kako bi im promijenili funkcije. To bi moglo objasniti kako prilagođavaju svojstva svoje živčane mreže što im omogućava izuzetne sposobnosti učenja i pamćenja.

Genom hobotnica krije i brojne druge zanimljivosti. Primjerice, sadrži oko 1.800 gena povezanih s razvojem. To je druga najveća zabilježena skupina gena nakon grupe od oko 2.000 koja je kod slonova zadužena za osjetilo mirisa. Također ima na stotine gena koji su svojstveni samo njoj, a snažno se izražavaju u različitim tkivima. Primjerice, jedna skupina gena koja kodira receptore omogućuje im izuzetnu sposobnost da osjete okus svojim prianjaljkama.

Znanstvenici su otkrili i šest gena odgovornih za sposobnost hobotnice da mijenja refleksiju svjetlosti na koži što joj omogućuje da se savršeno uklopi u okolinu i postane praktički nevidljiva.

Benny Hochner s Hebrew University of Jerusalem kaže da su hobotnice fascinantna ilustracija moći evolucije.

'S jedne strane tu su vrlo jednostavni mekušci poput školjaka koje samo sjede u mulju i filtriraju hranu. A onda imamo veličanstvene hobotnice koje su ostavile svoje ljušture i razvile najsloženije oblike ponašanja u vodi', rekao je Hochner.