Ove druge posebno je zasmetalo što su neki mediji naglasili činjenicu da su mesne prerađevine (dimljne, soljene ili sušene) svrstane u prvu kategoriju kancerogena zajedno s opasnim tvarima kako što su azbest, plutonij i duhan.

U komentarima i televizijskim prilozima koji su uslijedili nedugo nakon objave mesoljupci i proizvođači mesnih delicija osudili su takvo izvještavanje kao dezinformiranje javnosti. Dobrim dijelom s pravom! Naime, mesne prerađevine uistinu su uvrštene u najvišu kategoriju karcinogena, no to ne znači da su JEDNAKO OPASNE kao druge tvari iz iste skupine niti da su sve tvari, odnosno agensi iz te skupine jednako karcinogeni. To samo znači da je definitivno DOKAZANO da uzrokuju rak. Drugim riječima objavljenu informaciju treba sagledati u odgovarajućem kontekstu – kolike količine mesnih prerađevina na dan povećavaju rizik od raka debelog crijeva i za koliko te što to znači u ukupnoj statistici obolijevanja od malignih tumora i u mortalitetu.

WHO govori o kategoriji, a ne riziku!

Prije svega treba istaknuti da se odluka WHO-a temelji na zaključcima Međunarodne agencije za istraživanje raka, a ona karcinogene klasificira u kategorije od 1 do 4.

U skupinu 1 spadaju sve one tvari/agensi za koje je dokazano da uzrokuju rak poput pušenja, azbesta, arsena, virusa hepatitisa B i C, rendgenskih zraka, sunčevog zračenja, osobito ultraljubičastog itd. Popis je vrlo dug, sadrži oko 120 tvari/agensa.

Skupina 2 dijeli se u dvije 2A i 2B, a za obje vrijedi da postoji osnovana sumnja da su tvari/agensi karcinogeni. U 2A spadaju one koje su vjerojatno karcinogene, a u 2B one koje su možda karcinogene.

U prve dvije skupine tvari/agensa koji su vjerojatno i sigurno karcinogeni zajedno spada oko 480 tvari, a lista se iz godine u godinu sve više proširuje.

U skupinu 3 spadaju one tvari/agensi koje se za sada ne mogu klasificirati kao karcinogeni.

U skupini 4 su one koje tvari/agensi koji vjerojatno nisu karcinogeni.

Rizici mesa u usporedbi s rizicima pušenja

Plasiranje dezinformacija o OPASNIM uzročnicima raka u senzacionalističkim medijima gladnima jeftinih čitatelja i klikova ne predstavlja osobitu rijetkost. Ono je osobito popularno na internetskim stranicama pobornika 'zdrave hrane' i alternativne medicine. Primjerice, ako u Google upišete E aditivi i karcinogeni, odmah će vam se izlistati brojne poveznice na upozorenja tipa: 'Evo kako nas truju'. No u ovoj priči, baš kao i u priči o mesnim prerađevinama (koje često sadrže neke od E-ova, primjerice konzervans kalijev nitrat E252), KLJUČNE su količine i posljedice.

Ukratko stvari treba izraziti u preciznim brojkama. Odličnu ilustraciju u tom smislu predstavlja infografika (dolje) koju je objavila Britanska agencija za istraživanje raka (CRUK).

Iz britanske infografike, a slična vrijedi i za Hrvatsku, jer pokazuje odnose, a ne samo apsolutne brojke, jasno je da je rizik obolijevanja od raka kod pušača mnogo veći nego kod ljubitelja mesa. Pušenje u toj otočnoj zemlji uzrokuje čak 86 posto raka pluća, a to nije jedina maligna tumorska bolest koja se s njome povezuje. Naprotiv, pušenje uzrokuje čak 19 posto svih malignih tumora. S druge strane procesirano i crveno meso uzrokuju 21 posto raka debelog crijeva, odnosno 3 posto svih rakova. Da bi perspektiva bila još potpunija i ove postotke treba staviti u kontekst. Naime, udio ljudi koji obole od raka debelog crijeva mnogo je manji od udjela onih koji obole od raka pluća. Pritom treba imati na pameti još nekoliko važnih stvari: 1) udio pušača u Velikoj Britaniji je manji nego u Hrvatskoj; 2) konzumacija mesnih prerađevina ne stvara ovisnost kao što je stvara pušenje pa se može mnogo lakše regulirati 3) smrtnost od raka debelog crijeva manja je od smrtnosti od raka pluća, osobito kod muškaraca.

Ove činjenice dobro ilustrira grafikon HZJZ-a (dolje) prema kojem je rak kolona u Hrvatskoj na trećem mjestu i kod žena i kod muškaraca, a njegova incidencija godišnje se kreće od oko 720 slučajeva kod žena do oko 950 kod muškaraca. Incidencija raka pluća je mnogo veća – kod žena je oko 2100, a kod muškaraca oko 2150. Konačno bi na ove postotke trebalo primijeniti udjele koje uzrokuje u jednom slučaju pušenje, a u drugom konzumacija prerađenog mesa. Dakle, udio od 85 posto trebalo bi primijeniti na oko 4250 slučajeva raka pluća, a udio od 21 posto na nekih 1670 slučajeva raka kolona. Ako to izračunamo, dobit ćemo da pušenje u Hrvatskoj uzrokuje oko 3.612 slučajeva raka pluća godišnje, a konzumacija mesnih prerađevina oko 350 raka kolona. Drugim riječima, kada gledamo samo pluća i debelo crijevo pušenje je čak 10 puta opasnije od mesnih prerađevina.

Ako želimo biti stvarno precizni, trebamo izračunati udjele rizika od duhana i mesa u svim vrstama raka. Možemo učiniti i to. U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 20.000 ljudi. Udio faktora rizika pušenja kod svih rakova je 21 posto. Stoga ispada da će ono uzrokovati oko 4200 identificiranih karcinoma. Udio oboljelih od svih vrsta raka zbog jedenja mesnih prerađevina i crvenog mesa je 3 posto. To znači da se oko 600 karcinoma godišnje u Hrvatskoj može pripisati konzumaciji mesa i mesnih prerađevina. Iz ovih brojki proizlazi da pušenje uzrokuje najmanje sedam puta više karcinoma. Naravno, isto proizlazi i iz britanske infografike jer smo koristili iste postotke!