Većina ustanova obuhvaćenih postupkom dobila je pismo očekivanja, što znači da je preporuka AZVO-a da trebaju popraviti određene segmente prije nego što im resorno ministarstvo izda dopusnicu za nastavak rada. Dva programa dobila su čak nedovoljnu ocjenu - Odjel za kulturologiju u Osijeku za 'znanstvenu i stručnu djelatnost' te Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici za 'mobilnost i međunarodnu suradnju'. AZVO je čak ministru Vedranu Mornaru preporučio da Odjelu za kulturologiju uskrati dopusnicu za obavljanje djelatnosti. No MZOS je Odjelu ipak izdao pismo očekivanja, a ne uskratu. Takav postupak u Agenciji su objasnili činjenicom da njihova preporuka ne obavezuje ministra da postupi po njoj.

Postupak reakreditacije temeljio se na procjeni domaćih i gostujućih stranih stručnjaka iz 20-ak zemalja svijeta. Najviše stranih evaluatora bilo je iz Velike Britanije (20), potom iz Njemačke (10) i Austrije (6). Učilišta su ocjenjivana po kriterijima kao što su primjerice 'Upravljanje visokim učilištem', 'Studijski programi', 'Studenti', 'Nastavnici' i sl., a svaki od njih po više indikatora.

U AZVO-u ne smatraju da je situacija zabrinjavajuća. Ističu da su njihovi kriteriji visoki te da učilišta kojima je izdano pismo očekivanja imaju određeni rok za otklanjanje nedostataka uočenih u reakreditaciji o čemu trebaju podnijeti svoje očitovanje Agenciji.

'Dosadašnja iskustva govore da su institucije vrlo ozbiljno shvatile pisma očekivanja te da nastoje poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi, i prije roka isteka roka, otklonile navedene nedostatke', kažu u Agenciji.

Hrvatski studiji bolji od Filozofskog?

U dokumentu o rezultatima posebno je zanimljivo da su Hrvatski studiji, čije je samo postojanje u posljednjih dvadesetak godina više puta bilo dovođeno u pitanje, ukupno bolje ocijenjeni od Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Naime, iz grafikona koji je AZVO objavio (pogledajte dolje) proizlazi da su Hrvatski studiji najbolje učilište koje izvodi studijske programe i u društvenom i u humanističkom području. FFZG je na njemu u kategorijama 'upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete' te 'zadovoljstvo studenata' ocijenjen trojkom, a Hrvatski studiji četvorkom. Najslabija ocjena oba fakulteta jest trojka koju su dobili za znanstvenu i stručnu djelatnost.

Druga stvar koja je zanimljiva jest da je HrStud unatoč takvim boljim ocjenama od MZOS-a dobio pismo očekivanja, a FFZG dopusnicu.

Na našu molbu da nam pojasne kako je to moguće, iz AZVO-a su nam odgovorili da se institucije međusobno ne mogu uspoređivati.

'Pogrešno je reći da je neko visoko učilišta bolje u odnosu na drugo. Naime, reakreditacija je namijenjena vrednovanju pojedinog visokog učilišta, a svrha joj nije rangiranje nego unapređenje kvalitete svake vrednovane institucije', poručili su iz AZVO-a naglasivši da nije sve u ocjenama.

'Važno je reći kako je ocjena kvalitete samo jedan od dokumenata u postupku reakreditacije, dok je najvažniji završno izvješće stručnog povjerenstva koje sadrži preporuke za poboljšanje kvalitete. Stoga sve dokumente treba gledati u cijelosti. Na taj način i Akreditacijski savjet, stručno tijelo Agencije, donosi svoje mišljenje o ishodu reakreditacije (izdavanje dopusnice, pisma očekivanja ili uskrate)', pojasnili su.

Na naše pitanje je li moguće da je HrStud imao lakše evaluatore, AZVO je odgovorio niječno:

'Jedan od osnovnih principa reakreditacije kao oblika vanjskog vrednovanja počiva na akademskoj metodi pregleda kolega stručnjaka (peer-review). U tom kontekstu, istovrsni stručnjaci, koji su bili članovi stručnog povjerenstva u evaluacijama izabrani su na transparentan način, a visoka učilišta imala su mogućnost izraziti svoju suglasnost ili neslaganje s imenovanim članovima stručnog povjerenstva.'

Sličan negativan odgovor dobili smo i na pitanje postoje li možda u sustavu politički utjecaji zbog kojih bi FFZG dobio dopusnicu, a HrStud ne mada je ukupno bolje ocijenjen.

'Agencija za znanost i visoko obrazovanje neovisna je institucija i upravo je jedan od uvjeta za učlanjenje u ENQA-u i EQAR bio da dokaže kako ispunjava kriterij koji se odnosi na neovisnost rada i postupaka koje provodi. Ta neovisnost osigurava se kroz više mehanizama kao što su neovisnost rada međunarodnog stručnog povjerenstva koje se imenuje temeljem javnog poziva i jasnih kriterija za odabir članova povjerenstava, sudjelovanje inozemnih članova i studenata u sastavu povjerenstva, edukacija članova povjerenstava koji su dužni potpisati izjavu o povjerljivosti i sprječavanju sukoba interesa itd.', odgovorili su iz AZVO-a.