Nakon što je jučer objavljena vijest da je hrvatska predsjednica studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu upisala s trećim mjestom na ukupnoj rang listi svih doktorskih studija te prvim mjestom na studiju 'Međunarodni odnosi', mnogi su se prirodno zapitali čime je osigurala tako visok plasman
Kao što su neki u akademskoj zajednici i u medijima najavljivali, neobična i neočekivana odluka Kolinde Grabar Kitarović izazvala je veliko zanimanje, burne i podijeljene reakcije te mnoštvo spekulacija, a za očekivati je da će se slično nastaviti za cijelog njezinog mandata.
Tako je primjerice mnoge na društvenim mrežama zanimalo je li točna informacija da je predsjednici jednu od dvije akademske preporuke nužne za upis studija dao njezin nekadašnji profesor na Filozofskom fakultetu, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.
Druge je zanimalo koliko je bodova zaslužila ranijim ocjenama, a koliko ostalim dijelovima upisnog procesa koje je odradila ovih dana, dakle kao predsjednica.
Konačno bilo je dosta dvojbi oko toga može li predsjednica istovremeno obnašati svoju zahtjevnu državničku dužnost i odrađivati sve svoje studentske obaveze koje također nisu male, unatoč tome što će studirati 'part-time', a ne puno radno vrijeme.
Neki kritičari izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti da će Grabar Kitarović svojom odlukom građanima poslati krivu poruku – da je u Hrvatskoj lako biti doktorand i predsjednik ili da bi svojim položajem mogla utjecati na profesore uključene u proces (jer tko će na ispitu rušiti predsjednicu), osobito zato što već postoji pokušaj da se tužbom na sudu ospori vjerodostojnost njezina magisterija. Hrvatskim građanima, koji prema ispitivanjima javnog mnijenja imaju vrlo niske razine povjerenja u političare, a tek nešto više u obrazovne institucije, odluka bi se mogla učiniti kao svojevrstan ulazak u sukob interesa. Drugim riječima postoji opasnost da bi javnost mogla zaključiti kako će naša predsjednica postati još jedan u nizu političara koji su se previše lako domogli diplome.
Kako javnost ne bi lutala u nagađanjima, zamolili smo voditelja predsjedničina studija prof. Zorana Kurelića s FPZG-a da za tportal odgovori na neka od ključnih pitanja koja se posljednjih dana javljaju.
Na temelju kojih kriterija je sve izračunat broj bodova od 22,47 koliko je predsjednica osvojila? Što je tu nosilo koju težinu (prosjek ocjena, intervju...)?
Maksimalan broj osvojenih bodova je 26. Zbroj čini 10 za ocjene na dodiplomskom/prediplomskom i kasnijim studijima, 6 za preporuke (3+3), 5 za intervju i 5 za kratki motivacijski esej ili nacrt mogućeg istraživanja. Intervju je fokusiran na esej ili nacrt. Preporuke se vrednuju s 1 (slaba) 2 (solidna) i 3 (odlična). Kako je cilj intervjua odrediti znanstveni potencijal kandidata tema razgovora mogu biti i ranije objavljeni znanstveni radovi. Kandidatkinja Grabar Kitarović je dobila 9,47, 3+2 te 4 i 4 što ukupno čini 22,47 bodova.
Od koja dva profesora je predsjednica dobila akademske preporuke? Navodno je jedna od njih rektor Damir Boras. Je li to točno?
Preporuke su napisali profesorica Lidija Čehulić Vukadinović i profesor Damir Boras.
Koliko uistinu traje part-time studij? Naime, navode se dvije brojke – jedna je do 5 godina (u dokumentaciji dostupnoj na stranicama FPZg-a), a druga do 7 u nekim intervjuima u medijima. Odakle razlika?
Traje od 5 do 7 godina. Vijeće doktorskog studija odobrava produženje s 5 na 7 godina. Po isteku od osam godina od upisa, doktorand gubi pravo obrane doktorskog rada.
Je li studij koji je upisala predsjednica toliko lagan da sve svoje obaveze vezane uz njega može odraditi u par sati dnevno kroz pet ili sedam godina?
Ukupno opterećenje na doktoratu je 180 ECTS-a što je standard za sve zemlje u Europi. Kandidatkinja Grabar Kitarović morala bi ostvariti 150 ECTS bodova. Ako se to rastegne na sedam godina, broj studentskih radnih sati na dan bio bi sat i pol. Taj podatak sam po sebi je naravno potpuno nevažan jer je većina obveza vezanih uz predmete, ispite i metodološki seminar raspoređena u prva četiri semestra.
U upisnoj proceduri predsjednica je morala potpisati da će moći obavljati sve svoje studijske obaveze. Je li to nekako dokazala?
Niti jedan kandidat to ne može dokazati pa ni kandidatkinja Grabar Kitarović. Svi pri upisu potpisuju ugovor o studiranju koji određuje uvjete studiranja i način plaćanja.
Što znači da će se predsjednici priznati četiri ispita iz magisterija? Je li to uobičajeno za sve one koji imaju magisterij iz iste domene na kojoj doktoriraju?
Naravno. Svima koji imaju stari tzv. znanstveni magisterij iz politologije smanjuje se ukupno opterećenje sa 180 ECTS-a na 150 ECTS-a.
Koliko je na smjeru obaveznih predavanja tjedno kojima će predsjednica morati prisustvovati? Koliko je drugih obaveznih sadržaja na koje će morati dolaziti – seminara, ispita, kolokvija i sl?
To ovisi o kandidatkinji i njenim preferencijama. Pet doktorskih predmeta može rasporediti u tri semestra kako joj najviše odgovara. Predmeti imaju malo nastave i fokusirani su na seminarske diskusije. Ako tako odluči, doktorandica Grabar Kitarović može slušati samo jedan predmet u jednom od semestara i po dva u preostalim semestrima. Kolokviji na doktorskoj razini ne postoje jer su predmeti drugačije dizajnirani, a jedini pravi ispit je obuhvatni doktorski ispit u četvrtom semestru. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras potvrdio je u utorak kako je napisao standardnu preporuku za doktorski studij svojoj bivšoj studentici, a sada hrvatskoj predsjednici, Kolindi Grabar-Kitarović, istaknuvši kako je to učinio s lakoćom jer je Grabar-Kitarović kod njega položila posljednji ispit na Filozofskome fakultetu te da je njegova dužnost dati preporuku svojim studentima, posebice onim izvrsnima. Boras smatra 'izvještačenim i ishitrenim razmišljanjima' kada ga se zbog toga proziva za sukob interesa, jer takva razmišljanja, istaknuo je, 'dovode u pitanje vjerodostojnost Sveučilišta i ljudi koji rade na njemu'. Ustvrdio je kako 'ne možemo stalno promišljati na način da su ljudi pokvareni i loši, da žele prevariti' te posvjedočio kako ga rastužuju uvredljive primisli da je u sukobu interesa jer je predsjednici dao standardnu preporuku. Rektor je dodao kako se Kolinda Grabar-Kitarović bavi upravo onim poslovima na kojima želi doktorirati te ocijenio da je ona apsolutno kompetentna, a njezino iskustvo je podloga za tvrdnju da će biti sposobna dovršiti studij. 'Vrh njezine karijere nije samo biti predsjednica Republike i to sigurno u dva mandata. Ona je mlada i nakon toga će imati puno iskustva i velike mogućnosti i u Europi i u svijetu. To je moja, rekao bih, vjerodostojna prognoza,' istaknuo je Boras dodajući kako je u svijetu uobičajeno da rektor piše preporuke studentima, kao što je uobičajeno da su predsjednici država većinom visokoobrazovani ljudi s doktoratima. (Hina)
