Tako je primjerice sve sudionike iznenadilo to što sporazum predlaže ograničavanje porasta temperatura na manje od kritična 2°C, po mogućnosti čak na 1,5°C, u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Vrlo pozitivnom ocijenjena je i činjenica da je dogovoreno da najveći teret odgovornosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova trebaju ponijeti najbogatiji koji su ujedno i najodgovorniji za njih, da oni trebaju financijski pomoći zemljama u razvoju da idu istim putem, te da je uvažena činjenica da su neke zemlje, poput otočnih, posebno osjetljive na posljedice globalnog zatopljenja.

'To je najbolja prilika koju imamo da spasimo jedini planet koji imamo', poručio je američki predsjednik Barack Obama ocijenivši sporazum ambicioznim. 'Zajedno smo pokazali što je moguće kada se svijet ujedini', dodao je.

Indijski premijer Narendra Modi naglasio je da u ovom dokumentu nema pobjednika ili gubitnika.

'Pobijedila je klimatska pravda i mi svi zajedno radimo na zelenijoj budućnosti', napisao je u svojoj poruci na Tweeteru.

U sastavljanju sporazuma sudjelovali su predstavnici gotovo 200 zemalja. Kada je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, čije diplomatske vještine mnogi ocjenjuju ključnim za postizanje dogovora, objavio da je dokument prihvaćen, među stotinama sudionika u dvorani prolomio se pljesak koji nije prestajao nekoliko minuta. Nitko od nazočnih nije krio oduševljenje. Opterećeni dojmom gorkog okusa neuspjeha prethodne konferencije u Copenhagenu neki su čak prolili suze radosnice osjetivši golemo olakšanje.

'Povijest će pamtiti ovaj dan. Pariški sporazum o klimatskim promjenama monumentalan je uspjeh za planet i njegove stanovnike', rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

Sporazum je pozdravio i bivši američki potpredsjednik Al Gore koji je 2007., zajedno s UN-ovim Međudržavnim panelom za klimatske promjene (IPCC), dobio Nobelovu nagradu za mir za napore na osvještavanju ljudi o ozbiljnosti globalnog zagrijavanja.

'U godinama koje dolaze naši će unuci razmišljati o moralnoj hrabrosti čovječanstva da riješi klimatsku krizu, a na 12. prosinca 2015. gledat će kao na dan kada je zajednica naroda konačno odlučila djelovati', poručio je Gore.

Analitičari smatraju kako će sporazum također biti snažan znak kompanijama koje razvijaju čiste izvore energije da će im se ulaganja isplatiti.

'Oni su trebali signal koji će im reći u kojem će se smjeru svjetska ekonomija u budućnosti oblikovati', rekao je Michael Jacobs, politolog iz New Climate Economyja koji surađuje sa Svjetskom bankom. 'To je signal da je svijet na putu prema smanjenju emisija s kojeg nema povratka. Mislim da je to izvanredno', rekao je.

Naš klimatolog: Jako smo zadovoljni

Konferencijom u Parizu vrlo je zadovoljno i 20-člano hrvatsko izaslanstvo koje je predvodio premijer Zoran Milanović.

Naš klimatolog dr. sc. Krešo Pandžić kaže da je atmosfera bila iznad očekivanja.

'Vladao je optimizam koji su svojim govorima potkrijepili visoki politički predstavnici poput Baracka Obame, Ban Ki-moona, Laurenta Fabiusa, Françoisa Hollandea. Osjećalo se zajedništvo, među ostalim i kroz solidarnost prema Francuskoj koja je nedavno bila žrtva terorizma; bilo je jasno da okupljeni ljudi žele živjeti u boljem svijetu. S obzirom na neke pesimistične najave možemo reći da je ovo velik uspjeh', rekao je za tportal Pandžić.

'Posebno je važno da su se najveći zagađivači poput SAD-a, Kine, Indije i Brazila konačno odlučili na akciju. Važno je i to da su dogovorili da će bogati pomagati siromašnijima sa 100 milijardi dolara godišnje, ali i to da se dosta govorilo o osiguravanju proizvodnje hrane', dodao je naš stručnjak za klimu i klimatske promjene.

Kritičari: Nema prave akcije, samo obećanja!

Očekivano, bilo je i nezadovoljnih, osobito među zelenim aktivistima. Nick Dearden, čelnik organizacije Global Justice Now, upozorio je da je 'nečuveno da se prihvaćeni sporazum predstavlja kao uspjeh unatoč tome što podriva prava najosjetljivijih zajednica svijeta i ne sadrži ništa obvezujuće što bi osiguralo sigurnu klimu u kojoj bi buduće generacije mogle živjeti.'

Bivši NASA-in znanstvenik James Hansen, koji je 1988. pred američkim Kongresom svjedočio da staklenički plinovi iz fosilnih goriva uzrokuju globalno zatopljenje, otišao je još korak dalje. On se u Parizu zalagao za uvođenje poreza na fosilna goriva (koji bi krenuo od 15 dolara po toni i svake godine rastao) kao jedinog ozbiljnog mehanizma koji bi osigurao ostvarenje zacrtanih ciljeva. Budući da porez nije prihvaćen, te da čak ni ciljevi koje su države obavezne zacrtati nisu pravno obvezujući, smatra da je Pariški sporazum prijevara.

'To su samo bezvrijedne riječi. Nema akcije, samo pusta obećanja. Dok god su fosilna goriva najjeftinija na tržištu, njihovo izgaranje će se nastaviti', upozorio je.

Kao jedan od većih problema dokumenta kritičari također ističu činjenicu da nitko nije definirao jasne mehanizme kojima će bogate zemlje prikupljati 100 milijardi dolara pomoći koju su obećale godišnje davati zemljama u razvoju kako bi i same krenule zelenijim putem.Bilo je i stručnjaka i aktivista koji su upozorili da ni striktno slijeđenje Pariškog sporazuma neće zadržati rast temperatura ispod 2°C.

Ipak neki aspekti sporazuma jesu pravno obvezujući. Prije svega to je dužnost država sudionica da predstave vlastite ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova te da redovno izlaze s njihovim revizijama. Također je istaknuto da će se sredstva koja će izdvajati bogati morati trošiti vrlo transparentno.

Kineski pregovarač Xie Zhenhua priznao je da sporazum nije savršen, no istaknuo je da to nacije 'ne sprječava da marširaju povijesnim koracima prema naprijed'.

Kako god bilo, ova je konferencija prvi skup na kojem su se praktički sve države svijeta složile oko svih ključnih problema i rješenja, barem načelno, a i prvi put da su zacrtale ozbiljne ciljeve i najavile ozbiljne akcije, neke obvezujuće, a neke dobrovoljne.

Neke od ključnih točaka sporazuma pogledajte na donjoj infografici.