S jedne strane ministar Šustar tvrdi da podržava obje reforme i nastavlja s njihovom provedbom te gotovo ljutito poručuje kako se nada da to neće morati ponavljati svaki dan. S druge strane neki ključni potezi kasne: na imenovanje članova skupine koja će voditi sljedeće korake u provedbi Kurikularne reforme čekalo se 12 dana, stručna rasprava počela je 15 dana nakon što je ministar u emisiji Nedjeljom u 2 bio najavio njezin početak, internetska platforma na kojoj bi se ona trebala voditi tek je danas puštena u pogon, dijelu članova ekspertnih skupina koje su radile na reformi posao još nije plaćen, a Šustar najavljuje kako je moguće da eksperimentalni početak reforme školstva bude odgođen za godinu dana ako se u stručnoj i javnoj raspravi pokaže da su dokumentima potrebne dubinske promjene.

Uz sve navedeno, na spomenute dokumente, osobito na one za hrvatski jezik i zdravstveno područje, redaju se napadi, ponajviše svjetonazorske prirode. U tome su najglasniji neki čelni ljudi Domoljubne koalicije, osobito vođa Hrasta Ladislav Ilčić, dopredsjednik udruge Grozd.

Iz ovakve kakofonije riječi i djela neki sudionici procesa opravdano su zaključili kako je moguće da je na djelu još jedna za nas uobičajena podrška 'na papiru', odnosno s 'figom u džepu', koja bi mogla učiniti da reforma kroz niz otezanja i odgoda splasne i bude zaboravljena.

Trebamo potporu i djela, jer trebamo entuzijazam

Voditelj Ekspertne skupine Boris Jokić ni sam ne zna kako bi protumačio situaciju. Za tportal je objasnio da osobno nema problema s odgađanjem provođenja reforme, ali ako će njegovi suradnici dobiti nedvosmislenu političku potporu.

'Na reformi je u prethodnih 14 mjeseci intenzivno svakodnevno radilo 500 ljudi. Vrlo je važno da se entuzijazam svih članova, svih nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika održi', rekao je Jokić ponovivši po tko zna koji put da ne smatra da su dokumenti savršeni.

Kaže kako je stoga, upravo u nastojanju da se oni poboljšaju, po prvi puta uveden oblik stručne rasprave koja prethodi javnoj raspravi.

'Time se želi pokazati da će se rasprava provesti na temeljit način tako da uključi sve ključne sudionike i sve dokumente. Naravno da je zbog temeljitosti moguće razmisliti o odgodi uvođenja eksperimentalnog kurikuluma, međutim u ovom trenutku potrebna je puna operativna podrška procesu Kurikularne reforme. Ako je ne bude i ako ne bude jasne političke volje i koncenzusa, cijeli proces može biti ugrožen', upozorio je.

U igri su stotine milijuna eura

Razvojem stvari posljednjih mjeseci još je više nezadovoljan prof. Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

'Provedba Strategije je, za razliku od kurikularne reforme, gotovo u potpunosti zaustavljena. Ako dođe do njezina ukidanja, to će uzrokovati ozbiljne probleme u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Ona je bila temelj za to. Nažalost, po pitanju Strategije ne događa se gotovo ništa jer status posebnog stručnog povjerenstva za njezinu provedbu do danas nije riješen', ističe Budak.

'On bi trebao biti riješen pri uredu premijera, a nova vlada ga ignorira. Ministar Šustar je rekao da treba nastaviti sa Strategijom. Rekao bih da se dio stvari iz Strategije ipak ostvaruje jer su one dio redovnih djelatnosti raznih tijela. Oni u sustavu koji su prepoznali njezine vrijednosti rade na njezinu provođenju i bez jakih političkih naloga', pojasnio je.

Budak upozorava da bismo zbog neprovođenja Strategije mogli ostati bez golemih sredstava iz EU koja su vezana uz nju.

'Teško je reći točno koliko bi novca iz EU-a moglo propasti, no jako veliki dio socijalnog fonda odnosi se na obrazovanje i znanost. Riječ je stotinama milijuna eura koje bi trebale stići kroz više godina. Ipak, problem nije samo u sredstvima nego i u odgađanju reformi. Kurikularna reforma, koliko god da je važna, samo je dio onoga što bi se trebalo provesti u sklopu strategije. Mi smo u potpunosti blokirali sve promjene u sustavu visokog obrazovanja, a vrlo malo ili gotovo ništa ne događa se ni u sustavu obrazovanja odraslih. U visokom obrazovanju trebalo bi provesti reviziju načina studiranja, istinski provesti Bolonju i izraditi mrežu visokoobrazovnih sustava i programa te provesti promjene u načinu financiranja, u stipendiranja studenata, u sistematizaciji radnih mjesta kao i u obračunavanju radnog opterećenja. Ne mislim da tu ima nekih svjetonazorskih problema; stvar je jednostavno u nebrizi. Mislim da sve ovo što se do sada događalo u vezi obrazovanja, kako u vezi financiranja, tako i u smislu pokazanog interesa za tu temu, kao i načina na koje promjene žele spriječiti neki u vlasti, vrlo pogubno djeluje na cijeli sustav obrazovanja i znanosti u cijeloj vertikali. Trebalo bi se doista držati onoga što je premijer rekao da će u središtu njegova interesa biti obrazovanje i znanost', poručio je Budak.

MZOS o Strategiji - ni riječi

Na našu molbu da odgovore na ove primjedbe i kažu jasno je li podrška Strategiji i Kurikularnoj reformi stvarna ili samo 'na papiru', iz MZOS-a su nam odgovorili priopćenjem u kojem nema ni spomena Strategije.

'Projekt Cjelovite kurikularne reforme od iznimnog je nacionalnog je interesa o čemu su u više navrata javno govorili i prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko i Ministar znanosti obrazovanja i sporta Predrag Šustar. Ova je reforma iznad svih partikularnih interesa i politika te je stoga nužna široka javna rasprava koja je upravo u tijeku, a čija je jedina i konačna namjera postizanje nacionalnog konsenzusa oko sadržaja reforme', poručili su iz MZOS-a.

No, znakovito je da u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ipak ostavljaju otvorenom mogućnost odgode početka reforme za jesen 2017.

'Početak eksperimentalne primjene Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta planira za školsku godinu 2016./2017., a pod pretpostavkom da se kroz javnu raspravu pokaže kako kurikularni dokumenti ne trebaju dublje i značajnije izmjene. Međutim ako komentari, primjedbe i prijedlozi od strane stručne i zainteresirane javnosti pokažu da su potrebne značajnije promjene dokumenata, tada treba ostaviti otvorenom mogućnost pomicanja eksperimentalne primjene najdalje na školsku godinu 2017./2018. S ovakvim su se pristupom u razgovorima s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta složili i članovi Ekspertne radne skupine koji će aktivno sudjelovati u evaluaciji pristiglih prijedloga.

Takav pristup nipošto ne podrazumijeva ili implicira zaustavljanje reforme na bilo koji način.

U svezi s navedenim, Ministarstvo poziva i potiče stručnu a potom i zainteresiranu javnost da se aktivno uključi raspravu o kurikularnim dokumentima kako bi ti dokumenti, u konačnici, bili što kvalitetniji i bolji. Suprotstavljena i argumentima potkrijepljena promišljanja, primjedbe i prijedlozi stručnjaka i zainteresirane javnosti poželjna su ako pridonose kvaliteti rasprave i kvaliteti kurikularnih dokumenata što nam je, u konačnici, svima zajednički cilj', stoji u priopćenju Ministarstva.