'Usklađenje s EU mora se dogoditi, a mi očekujemo da će izmjene zakona ići isključivo u tom smjeru, odnosno da neće doći ni do kakvih smanjenja prava', rekla je za tportal Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge.

'Naša očekivanja temelje se na izjavama ministra zdravlja Daria Nakića, koji je na početku svog mandata rekao da ne smatra da nam je trenutni zakon preliberalan te da nije za ograničavanje zamrzavanja. Očekivali smo da će se usklađivanje dogoditi još za bivše vlasti. U tom slučaju ne bi bilo svojevrsnog rizika, kakav postoji sada, da se prava smanje. No oni su to propustili napraviti 2014. i 2015. kada im je to bilo u planu. Ne znam zašto nisu budući da se ne radi ni o kakvim značajnim izmjenama nego samo o tehničkim usklađenjima. Budno ćemo pratiti razvoj situacije tako da ćemo, ako bude trebalo, i reagirati', upozorila je Zanze.

Za Milinovića smo bili najnazadniji u Europi

Udruga Roda i ljudi čija prava zastupaju imaju dobrih razloga za oprez. Naime, bivši HDZ-ov ministar zdravlja Darko Milinović, koji je pod velom tajne i bez podrške struke 2009. Zakon provukao kroz Sabor po hitnom postupku i bez rasprave, natjerao je brojne hrvatske parove da svoju šansu traže u inozemstvu, uglavnom u susjednoj Sloveniji. Za njegova stolovanja smjele su se oploditi samo tri jajne stanice dok u drugim državama EU taj broj nije ničim ograničen – oplođuju se uglavnom sve koje liječnici mogu dobiti, a dopušteno je i zamrzavanje zametaka.

Klaudija Kordić, članica Nacionalnog povjerenstva za MPO iz redova Roda, kaže da ćemo se još dugo oporavljati od Milinovićevog zakona koji nas je u pogledu MPO-a učinio medicinski i svjetonazorski najnazadnijom zemljom u Europi. Ipak, ne vjeruje da stvari trenutno idu u njegovom smjeru, niti u onom koji je krajem 2015. dao naslutiti prvi 'domoljubni' kandidat za resornog ministra, Ante Ćorušić.

'Kao udruga očekivali smo i očekujemo da se sadašnje zakonsko rješenje po pitanju prava pacijenata neće mijenjati, odnosno da se može mijenjati samo na bolje. Ranije najavljivane restrikcije, kakve je spominjao Ćorušić, za sada se više ne spominju i ne očekujemo da će ih biti u smislu suboptimalnog liječenja neplodnosti kao što je to bio slučaj za vrijeme zakona iz ere ministra Milinovića', kaže Kordić.

Nacionalno povjerenstvo u kojem sudjeluje Kordić za sada dobro surađuje s ministrom i novoformiranom Radnom skupinom MIZ-a za izradu izmjena Zakona.

Ipak, zbog negativnih iskustava iz prošlosti, uporno ponavljaju da će budno pratiti svaki novi korak u tom procesu.

Bijeg u privatne klinike?

U Rodi kažu da nemaju točne podatke o tome koliko se parova posljednjih godina podvrgava pomognutoj oplodnji – raste li taj broj ili pada te događa li se tu neki egzodus iz javnih u privatne i inozemne klinike.

'Nažalost, brojke koje je u medijima iznio prof. Hrvoje Vrčić ne možemo ni potvrditi niti opovrgnuti jer, kako je i sam rekao, nema centralnog državnog registra koji bi te stvari pokrivao i mogao detektirati. Ipak, neke naše statistike, koje mogu biti tek indikativne, govore o manjem broju postupaka u državnim klinikama, o njihovoj lošijoj uspješnosti, o generalno više postupaka koji su potrebni kako bi se ostvarila trudnoća ili rodilo dijete te o tome da je od 2013. godine zbog novih restrikcija daleko manje pacijenata u financijskoj mogućnosti ići na postupke s doniranim jajnim stanicama ili spermom. Ne raspolažemo s podacima da je više pacijenata u privatnim klinikama nego ranije, no ne bi nas uopće začudilo s obzirom na ograničenja koja su stigla sa Zakonom o MPO-u iz 2012., a to je da u postupke na teret HZZO-a mogu ići samo parovi do navršene 42. godine žene te da imate pravo na samo četiri stimulirana postupka, plus dva prirodna, u odnosu na ranije kad ste imali pravo na šest stimuliranih postupaka na teret HZZO-a, dok se nestimulirani, takozvani prirodni postupci, nisu ni brojali', objasnila je Kordić.

Nacionalno povjerenstvo je, kažu, stručno i u njemu u prvom planu mora ostati struka, a ne svjetonazor jer je konačan cilj poboljšanje postupaka medicinski pomognute oplodnje i rođenje više djece.

Ono ima devet članova, a čine ga:

–jedan predstavnik ministarstva (mr. sc. Jasminka Katić Bubaš),
–jedan stručnjak iz područja prava (doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić),
– jedan stručnjak iz područja psihologije ili psihijatrije (doc. dr. sc. Marijana Braš),
–jedan magistar biologije (dr. sc. Tamara Tramišak Milaković),
–tri liječnika specijalista ginekologije s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije (prof. prim. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, prim. dr. sc. Tatjana Pavelić Turudić i prof. dr. sc. Velimir Šimunić koji je ujedno i Predsjednik NPMPO-a),
–jedan predstavnik Nacionalnog bioetičkog povjerenstva za medicinu iz područja etike (dr. sc. Dubravka Šimonović),
–jedan predstavnik udruga pacijenata (Klaudija Kordić).

Dobar dio članova Povjerenstva također je i u Radnoj skupini.