Teška 2021. za graditeljstvo. Građevni materijal toliko je poskupio da je u rujnu vlada premijera Andreja Plenkovića donijela zaključak kojim je javnim naručiteljima poručila da preispitaju već potpisane ugovore s građevinskim tvrtkama i podijele teret poskupljenja s njima ako su troškovi narasli za deset i više posto. Rečeno – nije učinjeno, žale se građevinci redom. Javni naručitelji ne žele potpisati anekse ugovora zbog promijenjenih tržišnih okolnosti pa već nekoliko mjeseci često prijete da će morati obustaviti projekte jer im je to manje zlo nego nastaviti graditi gomilajući gubitke.

Vjerojatno je to razlog zbog kojega su prošle godine ukupno 53 građevinske tvrtke iz sektora graditeljstva bile u 1000 najvećih, pet manje nego 2020. Drastičniji je pad u sektoru graditeljstva – instalacije i završni radovi, iz kojeg se među 1000 najvećih uguralo samo njih šest, čak osam tvrtki manje nego lani ili pet manje nego 2019. Iz sektora graditeljstva barem je lani bilo više tvrtki nego 2019., kad su bile 42.

Veća aktivnost

Unatoč padu brojeva uvjeti su bili bolji nego 2020., kaže član Uprave Osijek-Koteksa Marko Tadić. Bilo je više posla, a manje rizika od covida. S druge strane, nastavlja, potkraj prvoga lanjskog kvartala počele su više rasti cijene sirovina, što je kulminiralo tijekom posljednjega kvartala 2021. (a traje i danas), pa sektor to danas mnogo jače pogađa nego što ga je pogađalo tijekom prve pandemijske godine, 2020. Ipak, zbog rasta količine posla nastavili su rasti ukupni prihodi, i to za 16,3 milijarde kuna. U 2020. porasli su za 15,7 milijardi kuna. Taj se rast samo manjim dijelom može objasniti podizanjem cijena gradnje jer je riječ o projektima koji su počeli i prije poskupljenja građevnog materijala, a većim dijelom nešto većom aktivnošću građevinskih kompanija na tržištu. Ipak, kao što je navedeno, a kako sada stvari stoje, barem kad je riječ o javnom sektoru, prijeti prekid aktivnosti na pojedinim projektima, osim ako se napokon ne počne provoditi Vladin zaključak o podjeli rasta troškova između javnih naručitelja i građevinaca.

Manje radnika na završnim radovima

Da je situacija lani postala teška, potvrđuje i prepolovljena ukupna dobit sektora graditeljstva, koja je iznosila 453,8 milijuna kuna; 2020. ukupna je dobit bila čak 912,6 milijuna kuna. Međutim, građevni materijal nije samo poskupio nego ga je još od posljednjega kvartala 2020. i sve teže nabaviti (što i jest razlog poskupljenja). Vrijednost izvoza ostala je na razini iz 2020. – 1,3 milijarde kuna, a uvoz je porastao na 903,4 milijuna kuna (2020. bio je 508 milijuna kuna). Zaposlenih je bilo 12.348, što je na razini od godinu prije.

Kad je pak u pitanju sektor graditeljstva – instalacija i završnih radova, ukupni je prihod lani bio 1,9 milijardi kuna, što je znatan pad u odnosu na godinu prije, kad je iznosio 2,6 milijardi kuna. Ukupna dobit bila je 145,8 milijuna kuna (godinu prije 168 milijuna kuna), a vrijednost izvoza bila je pet milijuna kuna veća – 108,6 milijuna kuna. I uvoz je porastao, i to na 640 milijuna kuna, 90 milijuna kuna više nego 2020. Broj zaposlenih pak pao je na 933, a godinu prije bilo ih je 1355.