izazovi i prilike pandemije

Ako je već 'traženiji od zlata', bi li bilo isplativo kvasac opet proizvoditi u Hrvatskoj?

10.04.2020 u 20:58

Bionic
Reading

Jagma za kvascem i dalje traje. Trgovci imaju problema nabaviti dovoljne količine. Domaće proizvodnje nemamo, već sve dolazi iz uvoza. Francuska tvrtka Lesaffre početkom 2000-ih kupila je hrvatske tvornice kvasca, da bi preselila proizvodnju u Mađarsku i Poljsku

Dragan Munjiza, direktor trgovačkog lanca Lonia, potvrđuje nam kako je potražnja za kvascem i dalje snažna.

'Kupuje se dva do tri puta više nego u istom razdoblju lani. Trgovci su čak ograničili količine tako da na primjer možete kupiti do pet komada kvasca. Čim nešto ograničite i nečega nema, ljudi krenu stvarati zalihe', rekao je za tportal Munjiza.

U Prigorju Brdovečkom kod Zaprešića, u kojem se nekad proizvodio kvasac, danas se roba samo prepakirava.

'Regionalni smo centar Lesaffrea, odavde idu proizvodi za maloprodaju u BiH, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Albaniju. Otkako je počelo širenje koronavirusa, organizirali smo rad u tri smjene jer je potražnja značajno povećana. Kvasac nam dolazi iz naših tvornica u Mađarskoj i Poljskoj. Uspijevamo imati stabilnu opskrbu tržišta', izjavio je Martin Halusek, direktor Lesaffre Adriatica, čiji je di-go kvasac najpoznatiji i najtraženiji.

Samo za Hrvatsku u normalnim okolnostima plasiraju od 30 do 40 tona kvasca na godinu. Cijena u maloprodaji suhog di-go kvasca je oko 2,70 kuna.

Građani masovno pohrlili u trgovine
  • Građani masovno pohrlili u trgovine
  • Građani masovno pohrlili u trgovine
  • Građani masovno pohrlili u trgovine
  • Građani masovno pohrlili u trgovine
  • Građani masovno pohrlili u trgovine
    +10
Građani masovno pohrlili u trgovine Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

Hrvatska od 2018. nema proizvodnju kvasca, već se isključivo opskrbljuje iz uvoza. Još prije dvije godine Hrvatska je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodila oko tri tisuće i 600 tona pekarskog kvasca.

Postavlja se pitanje je li ovo prilika da se obnovi domaća proizvodnja i bi li to bilo isplativo. Halusek smatra da to ne bi imalo smisla.

'Sirovina, melasa šećerne repe, nije problem jer imamo tri domaće šećerane. Ali mi smo premalo tržište. Da bi tvornica bila isplativa, morate imati tržište od 20 do 30 milijuna ljudi. Inače se ne možete nositi s troškovima. Trebaju se poštivati vrlo rigorozni zahtjevi za obradu otpadnih voda, a to je jako skupo. Posao ne bi bio isplativ', objasnio je Halusek.

Najveći dio proizvodnje Lesaffrea je svježi kvasac za pekare. Halusek napominje kako se tu vidi da građani puno više peku kruh doma nego što ga kupuju.

'Velike industrijske pekare imaju stabilnu potražnju. Međutim padaju craft pekari. Njima je prodaja u silaznoj putanji', rekao je Halusek.