Hrvatska se ekonomija drastično usporila tijekom pandemije koronavirusa. Trend objavljivanja radnih mjesta za studeni - mjera u stvarnom vremenu aktivnosti na tržištu rada - za 41% je niži u odnosu na 2019. godinu. Trend potražnje za radnom snagom se značajno poboljšao od sredine travnja, kada se smanjio za 81% u odnosu na godinu ranije. Prema pokazateljima ekonomske aktivnosti, europski i hrvatskih gospodarski oporavak od koronavirus pandemije je u tijeku – međutim aktivnost ostaje daleko ispod normalne razine, sugerirajući da će oporavak od recesije biti dugoročan i težak. Prema prvim rezultatima početkom svibnja, te naglim rastom u lipnju, broj novih oglasa slobodnih radnih mjesta je upućivao na brz oporavak tržišta rada. Od tada, međutim, oporavak se usporava te je potražnja za radnom snagom u studenom 24% niža nego za isto razdoblje prošle godine, a sličan trend se nastavlja i u prosincu. Niža potražnja za radnom snagom u 2020. godini je najviše uvjetovana ovogodišnjim izostankom velikog sezonskog zapošljavanja, što je vidljivo iz manjeg broja oglasa sezonskih slobodnih radnih mjesta koji je niži za 40% u odnosu na prošlu godinu.

Potražnja za radnom snagom prema zanimanju

Trend potražnje za radnom snagom općenito se poboljšao krajem godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine nakon brzog rasta novih oglasa slobodnih radnih mjesta u svibnju i lipnju - ali više za neka zanimanja nego za druga.

Krajem godine potražnja se za zanimanja iz IT-a, strojarstva, financija, građevine i proizvodnje vratila na prošlogodišnju razinu, dok je potražnja u obrazovanju i medicini pod utjecajem koronavirusa, čak i porasla.

Za zanimanja iz ugostiteljstva koja su za vrijeme pandemije doživjela najveći porast nezaposlenosti, potražnja je značajno porasla krajem svibnja i u lipnju, te su bila najtraženija zanimanja. U srpnju, međutim, zanimanja iz ugostiteljstva su doživjela najveći pad potražnje u odnosu na ostala zanimanja. Potražnja za zanimanja iz ugostiteljstva su bila niža za 70% u odnosu na isto razdoblje prošle godine te se taj trend u prosincu nastavlja, povodom zatvaranja ugostiteljskih objekata zbog epidemioloških mjera.

Zaključak

S obzirom da se ekonomska aktivnost i potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj i kod naših najvećih trgovinskih partnera u EU postupno popravlja, očekujemo da će stopa nezaposlenosti ostati kratkoročno (3-6 mjeseci) na predsezonskoj razini između 9,0% i 9,5%. U ovome trenutku zbog mjera pomoći gospodarstvu ne vidimo naznake većeg broja otkaza, međutim smatramo da je trenutna potražnja za radnom snagom dovoljna samo za održavanje trenutne stope nezaposlenosti, ali ne i za značajno smanjenje.

Dugoročne (više od 12 mjeseci) procjene za tržište rada će najviše ovisiti o novim istraživanjima o dugoročnim posljedicama koronavirusa na zdravlje, pridržavanje epidemioloških mjera, mobilnosti radne snage te državnim mjerama pomoći gospodarstvu. Za sada nije moguće donijeti procjene o dugoročnim posljedicama na tržište rada, te je potrebno pratiti razvoj iz mjeseca u mjesec.

O prikazanim podacima

Adorio je podatke o objavljenim slobodnim radnim mjestima prikupio s online oglasnih portala za posao i stranica karijera poslodavaca u Hrvatskoj za razdoblje izvještavanja. Svrha prikupljana podataka je pružiti aktualne informacije s tržišta rada o potražnji radne snage s najvećim popisom slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj.

Podaci o nezaposlenosti su preuzeti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Državnog zavoda za statistiku.