'Političke odluke o otkupu cjelokupnog udjela mađarskog MOL-a u Ini i nakon toga listanje 25 posto minus jedne dionice HEP-a na burzi su odluke kojima se jača energetska sigurnost i nezavisnost, pri čemu se otvara mogućnost hrvatskim građanima da sudjeluju u rezultatima poslovanja i razvoja HEP-a', kazala je Martina Dalić u izjavi novinarima u Banskim dvorima.

Kako je dalje navela, odluka o otkupu cjelokupnog udjela mađarskog MOL-a u Ini pridonosi energetskoj sigurnosti, jer omogućava da Hrvatska ponovno stekne pravo i utjecaj na odlučivanje o kretanju rezervi nafte i plina, kao i utjecaj na unaprjeđenje i razvoj elektroenergetskih objekata i infrastrukture, podsjetivši kako su to objekti od interesa za RH koje su njihovi vlasnici dužni unaprjeđivati.

'S obzirom na dionički ugovor iz 2009. i način upravljanja Inom koji je uspostavljen nakon toga, danas RH ovakvu mogućnost nema. Štoviše, MOL, koji u cijelosti drži upravljačka prava u Ini, nije u proteklom razdoblju izvršio ugovorne obveze u pogledu razvoja kompanije, zbog čega rezerve nafte i plina kontinuirano padaju, a kvaliteta energetske infrastrukture se smanjuje", ustvrdila je Dalić.

Ova odluka je povezana i s ekonomskom sigurnošću, jer je Ina najveća hrvatska kompanija, čiji je rast i razvoj blokiran, s obzirom da već dugi niz godina nije osigurala niti jednu novu koncesiju za istraživanje ili proizvodnju nafte i plina, dodala je. 'Na taj način blokada u razvoju Ine blokira i usporava rast cjelokupnog hrvatskog gospodarstva', upozorila je Dalić. Dodala je da ponuda 25 posto minus jedne dionice HEP-a kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO) osigurava jednak utjecaj države na razvojne mogućnosti HEP-a kao i danas, kada je država vlasnik 100 posto dionica.

Omogućava se istovremeno i nekoliko važnih pozitivnih učinaka na poslovanje HEP-a, a koji se tiču transparentnijeg poslovanja, kvalitetnijeg i profesionalnijeg upravljanja kompanijom.

'Uklonit će se prostor za uhljebništvo, jer kompanije izlistane na burzi moraju poštivati veće standarde poslovanja, uključujući i standarde zapošljavanja', poručila je Dalić, kazavši da će građani, mirovinski fondovi i drugi investitori moći kroz kretanje cijene dionice i dividende HEP-a ostvariti izravnu korist od budućeg razvoja te kompanije.

Ocijenila je da zbog toga svaka od ovih transakcija ima i ekonomskog i nacionalnog smisla, koji se u ovome trenutku nadopunjuju. Ponovila je pritom i da financiranje otkupa udjela u Ini kroz povećanje javnog duga nije moguće, budući da bi to negativno utjecalo na razvojni kapacitet zemlje i svakog poduzetnika, kao i kvalitetu života građana.

'Ovakvim modelom u kojem hrvatska država stječe jednu vrstu imovine - dakle udjel u Ini, a nudi hrvatskim građanima kupnju dijela druge vrste imovine - udjel u HEP-u, ukupna bilanca državne imovine ostaje nepromijenjena, ali se ostvaruje jedan od bitnih ciljeva ove Vlade - aktivnije upravljanje državnom imovine', rekla je Dalić.

Napomenula je da se sve te odluke i koraci dogovaraju i usklađuju s koalicijskim partnerom (Mostom), javnosti komuniciraju gotovo u realnom vremenu, radi osiguravanja najveće moguće transparentnosti odluka.

'Naš je zajednički cilj provesti sve ove odluke, ili tržišnim rječnikom rečeno, sve ove transakcije u skladu s najboljom praksom i pravilima međunarodnog poslovanja. Zbog toga ćemo zajedno donositi sve buduće administrativne odluke i predlagati zakonodavne odluke, uključujući također i odluke o institucionalnoj strukturi za provedbu i praćenje ovih transakcija', istaknula je Dalić.

I u odgovorima na novinarske upite, potpredsjednica Vlade ponovila je kako su sve modele, prijedloge i odluke razmotrili s koalicijskim partnerom. 'Razgovaramo i razgovarat ćemo o svim sljedećim odlukama, jer radi se o kompleksnim i dugotrajnim transakcijama, što znači da je naša komunikacija o tom pitanju svakodnevna. A što se tiče primjedbi različitih zastupnika, ja mislim da je to u političkoj strukturi potrebno provjeriti s njihovim matičnim strankama', kazala je.

Odgovarajući na novinarska pitanja jesu li MOL-u prezentirane namjere Vlade te uključuje li plan i nastavak arbitraže, Dalić je tek ponovila kako je već premijer Andrej Plenković kazao kako je mađarska strana obaviještena o namjerama Vlade.

Napominjući kako su zakonodavne aktivnosti sastavni dio najavljenog procesa, istaknula je i kako će jedan od bitnih biti i zakon kojim će se regulirati inicijalna javna ponuda dionica HEP-a. 'Najvažniji cilj tog zakona bit će utvrditi mogućnost te inicijalne javne ponude i vrlo jasno definirati da preostalih 75 posto plus jedna dionica ostanu u državnom vlasništvu', kazala je.

I na upit je li moguće, ako interes u IPO-u bude veći od očekivanja, na burzu ide veći paket dionica HEP-a, Dalić je ponovila da su oko HEP-a odluke vrlo jasne - na burzi će se u IPO-u ponuditi 25 posto minus jedna dionica, jer će se na taj način zadržati utjecaj države u HEP-u.

Na upit da li će dio dionica HEP-a biti rezerviran za branitelje i radnike, Dalić ističe kako je to jedna od odluka koju treba donijeti tijekom samog procesa.

Odgovarajući na upit o mogućim rokovima, Dalić je podsjetila kako su određene pripreme za IPO u samom HEP-u već provedene, odnosno započete 2014. godine. 'Zato vjerujem da je provedba i zaključenje tog postupka moguće tijekom 2017. godine', rekla je.

Što se tiče Zakona o privatizaciji Ine, podsjetila da postoje određene primjedbe na njega od strane Europske komisije. No, bilo kakve izmjene tog zakona mogu uslijediti kao posljedica ovih transakcija, poručila je. Na upit ima li Vlada procjenu hoće li IPO-om biti prikupljeno dovoljno novca ili će HEP-u biti "izbijen" novac za investicije, rekla je da je važan element transakcije ojačati investicijski kapacitet HEP-a te se otvara mogućnost, kada bude završen, za novi investicijski potencijal Ine. Za razvoj i investicijski potencijal obiju kompanija ovaj model donosi jedno novo vrijeme i otvara jedan dodatni prostor, poručila je.