Mastercard i Hrvatska turistička zajednica ove godine proveli su zajedničku kampanju Experience all Croatia has to offer čiji je cilj bio sve ono najbolje što Hrvatska nudi promovirati na trima tržištima, u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Italiji. Povodom toga održana je panel-rasprava na temu strateškog pristupa turizmu na kojoj su sudjelovali direktor Hrvatske Turističke zajednice Kristjan Staničić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Josip Mikulić i direktorica marketinga u Mastercardu Gea Kariž.

Ove godine je Hrvatsku prema podacima sustava eVisitor posjetilo više od 15,5 milijuna stranih turista. Domaćih gostiju bilo je više od 2,2 milijuna. Ukupan broj od gotovo 18 milijuna turista nije premašio rekordnu brojku od nešto manje od 21 milijun gostiju u Hrvatskoj 2019., ali je, gledano s prihodovno strane, ova godina ipak bila rekordna. Prema procjenama HNB-a naime Hrvatska bi ove godine od turizma trebala zaraditi oko 11,3 milijardi eura, što je znatno više nego 2019. godine.

Kristjan Staničić istaknuo je kako broj turista očekivano nije premašio rekordnu 2019. godinu zbog problema u avioprometu, ali su ovogodišnji prihodi od turizma iznad svih očekivanja. Kako kaže, iz Nizozemske se sada ostvaruje deset posto više dolazaka u odnosu na 2019., a Velika Britanija i Italija približile su se rezultatima iz 2019. godine. 'Britanci su izraziti avioturisti, i dok god ne dođemo na razinu zračne povezanosti s britanskim gradovima, ne možemo računati na brojke prije pandemije', smatra Staničić.

Prioritet u promociji - kultura, gastronomija i aktivan životni stil

Svojevrsni je to zaokret prema nešto zahtjevnijim tržištima, ali i financijski isplativijima. 'Mi smo već 2020. zbog pandemije napustili klasični način pripreme, kreiranje i provedbe marketinških kampanja. Ciljano smo išli promovirati turističke proizvode i to se pokazalo iznimno uspješnim', ističe Staničić te za primjer navodi i kampanju provedenu u SAD-u u koju je uloženo 200 tisuća dolara, a koja je generirala 5,4 milijuna dolara izravnih rezervacija i turističkog prometa u Hrvatskoj.

Gea Kariž iz Mastercarda istaknula je važnost podataka u planiranju današnjih kampanja. Kako objašnjava, svi letovi, hoteli, turistički aranžmani, transferi, izleti i slično rezerviraju se, a na kraju i plaćaju karticama, a podatke o tome Mastercard prikuplja na svojoj Tourism Insights platformi. Uz podatke s društvenih mreža, tražilica, booking servisa moguće je dobiti detaljnije uvide u potrošače, njihove želje i preferencije prilikom odabira destinacije. Kako objašnjava, za ovu kampanju koristili su isključivo digitalne kanale i platforme te društvene mreže.

U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom potom su se odabrala tri tržišta kojima je Hrvatska potencijalno primarna turistička destinacija za godišnji odmor. Na tim tržištima oglašavala su se tri turistička proizvoda koja su na ovim tržištima prioritet – kultura, gastronomija i aktivni životni stil. 'Turisti iz ovih zemalja mogli su iskusiti luksuzne hotele, ruralni turizam, gastronomske doživljaje, kušanje proizvoda, upoznavanje kulture i slično', kaže Kariž. U ovoj kampanji iskoristila se i tehnologija proširene stvarnosti s pomoću koje su turisti mogli preko aplikacije na mobitelu imati potpuni doživljaj nekoliko hrvatskih gradova.

Bitanci i Amerikanci u Hrvatskoj troše najviše

Kako objašnjava Josip Mikulić, profesor s Ekonomskog fakulteta, talijansko tržište je odabrano zato što se posljednjih godina bilježi pad udjela talijanskih gostiju u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj. Velika Britanija i Nizozemska su pak specifična tržišta. Ti se potrošači, kaže Mikulić, uvelike razlikuju od prosječnog turista u Hrvatskoj. 'Britanci dominantno koriste hotelske usluge, a to je vrsta smještaja koja može privući turiste i u razdobljima prije i poslije sezone. Većina Britanaca, njih 84 posto, putuje zrakoplovom', ističe Mikulić te dodaje da prosječan Britanac potroši puno više od prosječnog turista u Hrvatskoj. Tako prosječan gost dnevno potroši 97 eura, dok prosječan Britanac troši 143 eura, po čemu su u samom vrhu zajedno s Amerikancima.

Mikulić je istaknuo važnost fokusiranja na geografski bliža tržišta, odnosno na 'širu Europu' jer se na taj način stvara sigurnija potražnja, posebice u vremenima krize, problema u opskrbnim lancima i avioprometu. Pritom je, kako kaže, ključna ciljana promocija. 'Od stvaranja svijesti o destinaciji, preko kreiranja preferencija za destinaciju do konačne odluke za tu destinaciju. Bez promocije ne funkcionira ništa. A digitalni alati su se tu pokazali vrlo učinkoviti', ističe Mikulić.

Kad je riječ o potrošačima, Kariž pak naglašava da se je iz trenutačnih podataka razvidno da se klasični potrošač promijenio. 'Više nije dovoljno imati sunce, more i lijepe plaže. Potrošači su danas skloniji iskustvenom, kontinentalnom i ruralnom turizmu. Vole i naučiti nešto o destinaciji i na taj način i pridonijeti prosperitetu zajednice', kaže Kariž.

Mikulić na tragu toga ističe da današnji turist traži 'autohtono, neistraženo i zeleno'. Naglašava da ruralni dijelovi Hrvatske imaju puno potencijala jer trenutačno oni nose samo 0,1 posto ukupnih noćenja, a nude sve ono što suvremeni turisti zapravo traže – spoj turizma i poljoprivrede, proizvode 'od polja do stola', manje gužve, personalizirani pristup i manje sezonalan turizam.