Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u kolovozu 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je u odnosu na srpanj ove godine rast od tek 0,1 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na to da se inflacija zadržala na visokoj razini, no i da je došlo do usporavanja rasta cijena. Kad će doći do 'ispuhivanja' inflacije te koliko ona utječe na kupovnu moć građana, zašto je Vladin paket mjera donio 'zbrku' na tržište te o čemu ovise daljnje prognoze? Teme su to kojih smo se dotaknuli u razgovoru s ekonomskim stručnjacima Damirom Novotnyjem i Ljubom Jurčićem
'Vjerojatno će cijene na kraju godine biti više u odnosu na prošlogodišnji prosinac za 12-13 posto, to ćemo tek vidjeti. Činjenica je rast cijena usporava, a u svakodnevnoj potrošnji potrošači mogu vidjeti da su cijene dosegle najvišu točku. Domaće cijene, koje ovise o domaćoj potražnji, bile su više nego lani zbog turističke sezone i snažne turističke potražnje koja je dodatno pritisnula rast cijena. Cijene u turističkoj sezoni na Jadranu bile su značajno više nego lani. Bile su čak više nego u Italiji, a očito je da su turisti to htjeli platiti. Zato sada vidimo taj dvoznamenkasti rast cijena koji će se, gotovo sigurno, ispuhati u drugom dijelu godine. Do pojeftinjenja neće doći.
Naš BDP će biti veći u odnosu na prošlu godinu za 5,5 posto. Dakle više je novostvorene vrijednosti za pet posto nego lani, a ona će se raspodijeliti između privatnog i državnog sektora. Potonji je pritom profitirao od rasta cijena zbog višeg PDV-a i, kako se skupilo dosta poreza, povećavat će se mirovine, plaće i tako stvoriti dodatna kupovna moć koja će održavati cijene tako visokima', kaže ekonomist stručnjak Damir Novotny te smatra da neće doći do deflacije, odnosno smanjivanja cijena, što je, kaže, dobro jer bi u suprotnom značilo da su gospodarske aktivnosti u padu.
vezane vijesti
Novotny napominje i da je privatni sektor morao podići plaće, pogotovo u turizmu, jer nije bilo dovoljno radne snage. 'Tako su se stvorili dohoci u kućanstvima od strane privatnog i državnog sektora. Imamo razne mjere štednje u kućanstvima, a to će održavati cijene na trenutnoj razini. Potražnja neće padati, a ni cijene. Ova razina mogla bi se zadržati i sljedeće godine, što znači da će na višu osnovicu stopa inflacije biti viša', ustvrdio je Novotny.
Smatra da Vladin paket mjera nije bio potreban. Tu tvrdnju pojašnjava činjenicom da hrvatska niti ikoja druga ekonomija nisu u recesiji. Novotny je podsjetio da je njemačka vlada predstavila veliki paket poreznog rasterećenja kako bi ublažila energetski šok, pa su tako sniženi porezi na plin.
'Zamrzavanje cijena roba dnevne potrošnje je besmislica'
Smatra da je zamrzavanje cijena robe dnevne potrošnje 'potpuna besmislica u tržišnoj ekonomiji'. 'Potrošači bi ionako sami odlučili žele li ih platiti po toj cijeni ili ne. Potrošači su u turističkoj sezoni bili spremni platiti iznimno visoke cijene. Pitanje je hoće li se to ponoviti sljedeće godine. Danas gledamo gdje ćemo što kupiti, pratimo ponude i akcije. Dakle potrošači će sami odlučiti hoće li se inflacija nastaviti. Europska središnja banka odlučila je, kao i američka središnja banka, podići kamatne stope i dati jasan signal da se rast cijena mora zaustaviti, odnosno da će kamatne stope rasti. Vidimo da je cijena sirove nafte pala na 90 dolara po barelu, a već tjednima je u padu zbog straha trgovaca naftom da će doći do recesije', navodi Novotny.
Stoga smatra da su Vladine mjere donijele zbrku na tržište, ali i pitanje kako pomoći kućanstvima kojima je pomoć doista potrebna.
'Njemačka je dala energetski dodatak kućanstvima koja imaju dohodak niži od 4000 eura, uz porezno rasterećenje. Ako zamrzavate cijene, bit će nestašica proizvoda jer ih proizvođači neće htjeti proizvoditi po tim cijenama ili će one privremeno biti niske, kao kod cijena goriva. To nema smisla. Vlada ne može narediti nijednoj kompaniji da posluje s gubitkom. Protivim se intervenciji u cijene. No politički je sve moguće', kaže Novotny.
Smatra da Europska središnja banka kasni s podizanjem stopa u odnosu na američku, a kao uzrok navodi bojazan da bi naglo povećanje kamatnih stopa izazvalo recesiju u zaduženim zemljama poput Italije, Grčke i Španjolske, jer bi zbog njihova visokog javnog duga zaduženje bilo skuplje, ekonomske aktivnosti bi se počele naglo rušiti i došlo bi do recesije.
Ekonomist Ljubo Jurčić kaže da je nezahvalno predviđati inflaciju, a koja je, kako naglašava, financijski i ekonomski fenomen. Premda dio ekonomista uzrok inflacije vidi još u pandemijskim vremenima, pa tako i tiskanju novca, Jurčić smatra da uzrok ovoj krizi nije ekonomski, već geopolitički, ratni i klimatski.
'Uzrok je rat u Ukrajini, posljedično tome prekid dobavnih lanaca plina i nafte za Europu, a zatim smanjenje i usporavanje proizvodnje, gdje vrijedi staro pravilo – čim je ponuda manja, cijena je veća. Predviđanja ovise o situaciji u Ukrajini i Rusiji, odnosno tome kako će Rusija reagirati na protuofenzivu. Ako se situacija polako stiša i ne bude reakcije s ruske strane, počet će se smirivati i tržišta. Ako rat bude eskalirao protuofenzivom Rusije na Ukrajinu, to će biti psihološki udar na potrošače, ali i špekulante. Potonji će stvoriti takvu atmosferu da će doći do pogoršanja ekonomske situacije u svijetu. Špekulanti će početi koristiti taj strah za dizanje cijena', ustvrdio je Jurčić.
Osvrnuo se i na paket mjera, kojim, kaže, Vlada pokušava spriječiti udar na standard građana, no pritom podsjeća da zamrzavanje cijena netko mora platiti – ako to ne budu potrošači, onda to moraju biti država, proizvođači ili trgovci.
'Takav udar i trošak zamrzavanja cijena trebala je snositi država, odnosno proračun. To bi povećalo deficit za dva, tri posto, a on nije toliko velik i otplatio bi se kad prođe aktualna kriza. Tako se ne bi spasili samo potrošači, već i proizvođači, trgovci, jer bez njih ne možemo. U Hrvatskoj imamo puno stranih dobavljača koji su bogatiji i imaju više proizvoda, profit ostvaruju vani, tako da njima zamrzavanje cijena ne znači puno. No domaći trgovci i proizvođači koji nisu u lancima i koji rade s nekoliko puta manjim maržama – to će za njih biti velik udarac. Politika Vlade je dobra za zaštitu potrošača, ali ne i za drugu stranu. Vidjet ćemo što će biti s kompenzacijama šteta zbog zamrzavanja cijena. Rat će naposljetku odrediti cijene', kaže Jurčić te također smatra da su trenutne cijene više špekulativne nego stvarne.
Referirao se pritom na pšenicu, koje i Hrvatska i Europa imaju dovoljno, stoga razloga za poskupljenje, kaže, nema. No dodao je da problem predstavlja umjetno gnojivo jer poskupljuje zbog rasta cijena plina. Jurčić smatra da se i u tom slučaju može kompenzirati cijena plina tako da cijena umjetnog gnojiva ostane ista. Tada poljoprivrednici, kaže, ne bi imali razloga povisiti cijene. Sumnjičav je Jurčić i oko štednje energije, no podsjetio je da je Hrvatska u dobroj poziciji po pitanju energije, plina, pa i vode, iako naglašava da sve to naposljetku ovisi o tijeku rata.
