Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na zatvaranju tržišta iznosila 41,94 dolara, što je oko 8 posto više nego tjedan dana prije.

I na američkom je tržištu barel prošloga tjedna poskupio 8 posto, na 39,72 dolara.

Najveći tjedni skok cijena 'crnog zlata' od početka ožujka zahvaljuje se, među ostalim, izvješću o padu zaliha u SAD-u prethodnoga tjedna za gotovo 5 milijuna barela, dok su analitičari očekivali njihov rast za 3 milijuna.

Ti neočekivani podaci potaknuli su nadu ulagača da bi se ponuda i potražnja uskoro mogle uravnotežiti.

"U SAD-u se zalihe sirove nafte tope jer potražnja raste, dok proizvodnja pada. Tržišta se nadaju da će se taj trend nastaviti", kaže Scott Shelton, broker u tvrtki ICAP.

Na smanjenje proizvodnje u SAD-u ukazuje i izvješće tvrtke Baker Hughes, prema kojemu je prošloga tjedna broj bušotina smanjen treći tjedan zaredom.

Uz to, ulagači se nadaju da će na skorašnjem sastanku u Dohi neki od najvećih svjetskih proizvođača 'crnog zlata' postići dogovor o zamrzavanju razina proizvodnje.

Rast cijena nafte zahvaljuje se i slabljenju dolara, što je posljedica poruka iz američke središnje banke da neće žuriti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

To znači da će se razdoblje jeftinog novca u SAD-u nastaviti još neko vrijeme, dok će ostale najveće središnje banke i dalje voditi labavu monetarnu politiku, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstava, a time i potražnje za naftom.

Sve to potiče nadu da su početkom veljače, kada su pale na najniže razine u 12 godina, cijene nafte dosegnule dno i da bi ubuduće mogle samo rasti, ili barem stagnirati neko vrijeme na postojećim razinama.

Time bi se završio trend pada cijena nakon gotovo dvije godine. Naime, cijene nafte strmoglavile su se od sredine 2014. godine s više od 100 na manje od 40 dolara po barelu, jer je proizvodnja bila znatno veća od potražnje.