Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 32,18 dolara, što je oko 11 posto više nego tjedan dana prije, nakon što je polovicom prošloga tjedna skliznula na nove najniže razine od 2003. godine.

Na američkom je tržištu, pak, cijena barela u petak iznosila 32,19 dolara, što predstavlja rast na tjednoj razini od 9,4 posto, a u jednom je trenutku tijekom tjedna po prvi puta nakon 12 godina zaronila ispod razine od 27 dolara.

Samo u petak cijene su nafte skočile oko 10 posto, što je jedan od njihovih najvećih dnevnih skokova ikada, a zahvaljuje se, kažu analitičari, zahlađenju u dijelovima SAD-a i Europi, što bi trebalo ojačati potrošnju.

No, upozoravaju da se uspon cijena djelomice zahvaljuje i čisto tehničkoj korekciji, nakon što su od početka godine pale više od 20 posto.

U posljednjih 18 mjeseci, otkako je počeo trend pada, cijene nafte potonule su s više od 100 na otprilike 30 dolara po barelu, a analitičari nisu sigurni da je silazni trend zaustavljen jer su osnovni uzroci njihova pada – prevelika proizvodnja i slabost globalnog gospodarstva – i dalje prisutni.

"Mislim da još nismo našli dno jer nema jasnih tehničkih i fundamentalnih signala za to. Stoga smatram da se radi samo o tehničkoj korekciji nakon koje će cijene ponovno pasti", kaže Fawad Razaqzada, tehnički analitičar za Forex.com i City Index.

Upozorava na i dalje prisutnu slabost potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

S druge strane, proizvodnja je i dalje visoka jer se najveći svjetski proizvođači ne uspijevaju dogovoriti o smanjenju proizvodnje kako bi podržali cijene.

Stoga analitičari i dalje očekuju vrlo nestabilno trgovanje na naftnim tržištima.

Podsjećaju i na slično kretanje cijena nafte u kolovozu prošle godine, kada su u samo tri dana cijene skočile više od 25 posto. Potom su nekoliko mjeseci prilično oscilirale, da bi ponovno ušle u silazni trend i na početku ove godine zaronile na najniže razine u 12 godina.