Konferenciju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uz podršku ICCrA Instituta za compliance, a cilj joj je bio povećanje svijesti o "complianceu" kao mehanizmu koji dovodi do veće učinkovitosti i produktivnosti unutar kompanija, kao i do smanjenja korupcije i nepravilnosti, a ujedno je i alat za sprečavanje zlouporaba i prijevara.

Glavni direktor HUP-a Damir Zorić rekao je da "compliance" vrlo važna no i nedovoljno prisutna tema u hrvatskim tvrtkama i društvu te da je taj pojam nedovoljno poznat.

Zorić "compliance" razumije kao poslovni model okrenut ka većoj transparentnosti i za manje "muljanja". "Više "compliancea" znači manje korupcije, manje afera, nepravilnosti u poslovanju, a više odgovornosti i uspjeha u poslovanju te bolje odnose u društvu", ustvrdio je Zorić.

Istaknuo je da je cilj da ideja "compliancea" u punom kapacitetu zaživi u Hrvatskoj kao što je prisutna u zemljama razvijenog demokratskog svijeta te kako ne postoje razlozi zašto bi Hrvatska u tome zaostajala.

Povećanje interesa ulagača i povjerenja potrošača

Američki veleposlanik u Hrvatskoj W. Robert Kohorst shvaća "compliance" kao ključ za promicanje uspjeha u poslovanju, a kaže da njegovo nepostojanje ili neadekvatnost znači i probleme koji će negativno utjecati na to poslovanje.

U prošlosti je vodio više tvrtki, a u većini slučajeva to je uključivalo i investicijski rizik. Rekao je da je uvijek bila prisutna visoka posvećenost snimanju stanja u tvrtkama i nadzoru nad ulaganjima, a izgrađenima upravo na temelju smjernica za "compliance".

Naveo je da su te značajke tim tvrtkama omogućile opstanak na tržištu, s obzirom da su potencijalnim ulagačima time signalizirale da bi njihov novac bio u dobrim rukama, pri čemu im je "compliance" omogućavao prepoznavanje rizika te postizanje ciljeva unatoč tim rizicima. Istaknuo je da je "compliance" ključan za zdravlje poslovanja.

"Putem "compliancea" stvara se okruženje povjerenja, transparentnosti i odgovornosti, koje će privući dugoročna ulaganja te promicati financijsku stabilnost i održivi rast", izjavio je Kohorst.

Apostrofirao je da je od strane menadžmenta tvrtke nužna dugoročna posvećenost i proaktivan pristup "complianceu", uz postavljanje snažnih kontrola, a da bi nagrada za to trebala biti povećan interes ulagača i povjerenje potrošača.

Regulatorni "compliance", odnosno onaj koji provodi država, može pozitivno utjecati na poslovne operacije, osiguravajući jednake uvjete i povećanu dosljednost, a smanjujući nepotrebne pogreške. "Compliance" je ključan dio dobrog upravljanja i transparentnosti u gospodarstvu", ustvrdio je Kohorst.

A kada je riječ o investicijskoj klimi u Hrvatskoj, naveo je da Vlada posljednjih godina poduzima pozitivne korake, poput pojednostavljenja otvaranja tvrtke te smanjenja birokracije, čime je zasigurno na putu boljeg poslovnog okruženja.

Izdvojio je i vladinu antikorupcijsku strategiju za sljedećih deset godina, ocijenivši da će ona biti važan alat za borbu protiv korupcije te naglasio da su vladina nastojanja i potpora razvoju kulture korporativnog "compliancea" važan dio cilja Hrvatske kao destinacije za američke i druge inozemne tvrtke, stoga je potrebno agresivno nastaviti provoditi reforme.

"Rekao sam puno puta, vjerujem da američke tvrtke žele doći u Hrvatsku, no pritom investicijska klima ostaje izazov. Unaprjeđenje korporativnog "compliancea" i upravljanja rizicima će upotpuniti nastojanja vlade da učini Hrvatsku atraktivnijom ulagačkom destinacijom", zaključio je Kohorst.

Donošenje hrvatskih smjernica za "compliance"

Predsjednik ICCrA Instituta Davor Iljkić naveo je da će, nakon što ih radna skupina Instituta završi, u partnerstvu s HUP-om prezentirati hrvatske smjernice za "compliance", a smatra da u konačnici nema razloga da Vlada te smjernice ne prihvati.

"Compliance" je nazvao "cjepivom za korupciju", koje bi trebalo dovesti do urednog gospodarstva i povratka ulagača, a rekao je da on treba biti implementiran u privatnim i državnim tvrtkama.

Smjernice su potrebne kako bi imali jasan i cjelovit dokument koji predstavlja stupove jednakoobraznog tumačenja "compliancea", što bi bio prvi korak u onom što se u konačnici zagovara, a to je zakonska regulacija, iznio je Iljkić.

Ustvrdio je i da kada je Vlada 17. listopada prošle godine odlučila uvesti "compilance" u tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, da je to uistinu bio početak borbe protiv korupcije.

Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković ocijenio je da je osiguravateljska industrija visoko regulirana, a da je "compliance", ili kako ga naši zakoni nazivaju praćenje usklađenosti, jedna od ključnih funkcija društava za osiguranje.

Naveo je da ta funkcija uključuje izvještavanje uprave i nadzornog odbora o poštivanju usklađenosti poslovanja društva za osiguranje sa zakonom o osiguranju i svim drugim propisima koji se odnose na poslove osiguranja, a između ostalog zadaća joj je i analiza i procjenjivanje mogućih učinaka promjena u pravnom okruženju koje se odnosi na poslovanje društva za osiguranje.

Predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan kazao je da je ta tvrtka prije imala odjel interne kontrole, a trenutno imaju odjel "compilancea". S obzirom da im je američko tržište najvažnije, izlistani su na njujorškoj burzi, a Teva je većinski u vlasništvu američkih fondova, pa Pliva mora poštivati i američke zakone, koji između ostalog sprječavaju korupciju u stranih zemljama.

"Compliance" nije samo sredstvo borbe protiv korupcije, već i borba za pravedniju i transparentniju organizacijsku strukturu, borba protiv diskriminacije, zlostavljanja, neetičnosti i svake nepravilnosti. U globalnoj tržišnoj utakmici "compliance" je nužnost bez koje se ne može opstati", izjavio je Furjan.

Dugoročno, jedini način uspješnog poslovanja je transparentnost i etika, jer bilo kakvo igranje s neusklađenosti može dovesti do dramatičnih rizika za reputaciju kompanije, ustvrdio je Furjan, dodajući da američko ministarstvo pravosuđa po pitanju korupcije, mita i nepoštivanja lokalnih zakona naplaćuje visoke kazne.