Nakon prvog potresa 28. prosinca proizvodnja je odmah prekinuta dok uprava još uvijek utvrđuje štetu na pogonima i poslovnim prostorima. Tportal doznaje kako se u Gavriloviću trenutačno više ne radi nego radi, a razlog je dobro poznat: tlo na Banovini i dalje se trese, u tvornici se rade detaljne procjene štete i popravlja što se popraviti da.

Koliko je Gavrilović važan za Petrinju, najbolje ilustrira činjenica da ostvaruju godišnji prihod viši od 600 milijuna kuna, što je polovica prihoda svih kompanija s područja grada. S time na umu, upitali smo ih u kojoj je fazi procjena štete, kada će se pokrenuti proizvodnja u punoj mjeri i imaju li već planove i potencijal za obnovu stočarstva i mesne industrije u široj okolici.

'Naši objekti su prošli provjeru nadležnih statičara te su označeni kao uporabljivi, no svakako zahtijevaju provođenje sanacija šteta uzrokovanih potresom. S obzirom na prirodu našeg posla, osim građevinskih šteta, utvrđujemo štete nastale na strojevima, cjevovodima, proizvodima, sirovinama i ostalom. U ovom trenutku još uvijek utvrđujemo razmjere nastale štete, no prema preliminarnim brojkama, radi se o desecima milijuna kuna štete', kažu za tportal u Upravi Gavrilovića.

Dodaju kako ove godine nastavljaju s planovima za investicije u proizvodni pogon, u vrijednosti od pedesetak milijuna kuna. Te su investicije usko vezane uz modernizaciju strojnog parka te povećanje kapaciteta skladišnih i proizvodnih pogona.

'S obzirom na to da ovi radovi u određenom dijelu zahtijevaju izdavanje nužnih dozvola, neophodno je da gradske stručne službe što prije započnu s redovnim radom ili da se ovaj dio posla prebaci na nadležno ministarstvo kako bi se moglo nastaviti s realizacijom planiranih projekata', kažu nam.

Od potresa 29. prosinca do danas u proizvodnom pogonu obavljaju se samo nužni radovi koji primarno uključuju čišćenje, provjere sustava, otklanjanje nastalih šteta te pripremu za daljnji rad.

'Naša je procjena da ćemo uspostaviti proizvodnju u iduća dva tjedna, no jedan od osnovnih preduvjeta za naš rad je dobivanje zdravstveno ispravne vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, a za što još uvijek nemamo službenu potvrdu', kažu iz Gavrilovića, koji ukupno zapošljava 550 ljudi, od čega više od 460 ljudi u Petrinji, a riječ je o žiteljima Siska, Petrinje, Gline i okolnih, teško stradalih mjesta.

'U ovom trenutku svakodnevno u firmi radi preko 150 radnika dok su ostali na korištenju slobodnih dana zbog elementarne nepogode ili na godišnjem odmoru', poručili su.

Iz Gavrilovića na naš upit kako bi ubrzali gospodarski oporavak banijske regije i Petrinje odgovaraju da bi ponajprije bilo dobro uvesti porezne olakšice, primjerice sniženu stopu poreza na dobit za društva koja obavljaju djelatnost i zapošljavaju djelatnike na područjima na kojima je proglašena prirodna katastrofa u određenom periodu (minimalno pet do 10 godina). Dobro bi bilo, napominju, da se već kod prijave poreza na dobit za 2020. dopusti društvima pogođenim potresom da se na teret porezno priznatih troškova izvrše vrijednosna usklađenja unatoč činjenici da navedeni gubici nisu realizirani u 2020. godini.

'Za poslovnu godinu 2020. - već kod prijave poreza na dobit za 2020. godinu - da se dozvoli društvima koja posluju na područjima pogođenim prirodnom katastrofom da na teret porezno priznatih troškova rezerviraju troškove otklanjanja (popravke) na dugotrajnoj imovni društva (nekretnine, postrojenja i oprema). Za navedenu procjenu štete i troškove otklanjanja društvo bi moralo priložiti procjene ovlaštenih osoba za isto', zaključili su.

Dubravko Desović, regionalni povjerenik sindikata PPDIV zadužen za sisačko-moslavačku regiju, rekao nam je da se svakodnevno čuje s radnicima Gavrilovića, no teme proizvodnje i početka rada još nisu na stolu jer ljudi iz Petrinje još uvijek nastoje normalizirati život nakon potresa, a razgovara se o tome kako da im se pomogne u tome.

'U petak imamo sastanak u Petrinji, ne samo oko Gavrilovića, nego i oko svih ostalih poduzeća, pa će biti poznato kada će, kako i tko nastaviti s proizvodnjom', rekao nam je Desović.