Premda je Trgovački sud još krajem siječnja donio pravila za formiranje stalnog vjerovničkog vijeća, tijelo koje bi trebalo imati glavnu ulogu u pripremi i izglasavanju nagodbe još nije formirano.

Podsjetimo, izvanredni povjerenik priznao je tražbine vjerovnika u iznosu od 41,45 milijardi kuna, a osporio u iznosu od 16,43 milijarde kuna. Vjerovnici su pak međusobno osporili tražbine u iznosu od 10,4 milijarde kuna, iz čega proizlazi da je ukupno utvrđenih glavnih tražbina za sada 31,04 milijarde kuna.

Sud je u prvoj fazi prihvatio Ramljakov prijedlog da se vjerovnici svrstaju u pet skupina ovisno o pravnom i ekonomskom položaju. U skupini A su vjerovnici s čvrstim osiguranjima na imovini, u skupini B su imatelji obveznica, u skupini C sudionici roll-up kredita, u skupini D vjerovnici s jamstvima i sudužništvima, a u skupini E vjerovnici bez ikakvih osiguranja.

Međutim, kako je od strane izvanrednog povjerenika i drugih sudionika osporena gotovo polovica tražbina, konačni sastav vijeća i glasačka snaga znat će se tek nakon što se riješe sve žalbe vjerovnika i okončaju parnični postupci.

Prema neslužbenim saznanjima sud će vjerojatno priznati tražbine Sberbanka, ali i osporiti  sve tražbine koje su u međuvremenu plaćene. Tako će u izglasavanju nagodbe manji utjecaj imati vlasnici obveznica koji su sudjelovali u roll-up kreditu jer su im obveznice iskupljene, a smanjit će se i utjecaj dobavljača za iznos duga koji im je podmiren iz roll-up kredita.

Najvažniju ulogu u izglasavanju nagodbe dobit će Sberbank kao najveći pojedinačni vjerovnik s 1,1 milijardu eura potraživanja, a povećat će se i utjecaj ostalih neosiguranih vjerovnika poput banaka i dobavljača s regresnim mjenicama. Kako bi sud imao dovoljno vremena da okonča žalbene postupke i stvori preduvjete za izglasavanje nagodbe, izvanredna uprava vjerojatno će zatražiti produljenje roka za izglasavanje nagodbe za još tri mjeseca, odnosno do 10. srpnja.

Pritom treba naglasiti da krajnji rok za izglasavanje nagodbe ne bi trebao biti sporan jer sud, neovisno o okončanju parničnih postupaka, u dogovoru s izvanrednom upravom i Vjerovničkim vijećem može odrediti tko ima pravo glasati o nagodbi.

Za postizanje nagodbe prijedlog treba podržati više od polovine vjerovnika prema vrijednosti tražbina u svakoj kategoriji ili vjerovnici koji drže dvije trećine vrijednosti ukupnih potraživanja neovisno o kategoriji.

Zasad su u opticaju dva prijedloga nagodbe. Onaj kojeg je predstavila izvanredna uprava krajem prošle godine predviđa stvaranje novog Agrokora u obliku holdinga, svođenje postojećeg duga na održivu razinu te promjenu vlasničke strukture na način da vjerovnici postanu dominantni vlasnici i preuzmu operativnu kontrolu nad holdingom.

Alternativni prijedlog stigao je od malih dioničara Agrokora, a predviđa da u stečaj idu tvrtke koje su doista u problemima i generiraju gubitke, poput Konzuma, dok bi uspješnije tvrtke iz koncerna išle u dokapitalizaciju te bi normalno nastavile poslovati.