Izdavanje narodnih obveznica bi trebalo krenuti na proljeće. Princip je isti kao i u Hrvatskoj. Ministarstvo financija izda obveznice, a građani ih kupuju i uz određenu zajamčenu kamatnu stopu, uloženi novac dobivaju natrag. Na taj će način, umjesto u bankama, građani štedjeti u institucijama. Iz tamošnjeg ministarstva već najavljuju povoljnije kamatne stope od onih u bankama.

'Plan Ministarstva financija RS je da u narednoj godini, vjerujem da će se i Vlada složiti, na proljeće idemo s narodnim obveznicama. Prvo, da se ta sredstva ne bi iznosila van. Drugo, kamata koju ćemo dati bit će daleko povoljnija od one koju imaju u bankama', rekla je za RTV BN ministrica financija Republike Srpske, Zora Vidović.

Ova mjera ima dvojaku ulogu. Osim omogućavanja sigurnih ulaganja građanima, nastoji se spriječiti odljev kapitala iz entiteta.

'Naši građani u bankama imaju štednju od 4,5 milijardi maraka. Samo građani, ne gospodarstvo. Od tih depozita jedna milijarda je iznesena van. Kod stranih banaka, koje nisu naše, stavljen je depozit za topljenje, a one banke koje ga imaju iznesu oko milijardu i grade tamo negdje, što nije korektno. Sada smo u razgovorima s Agencijom za bankarstvo da oni, koliko mogu u skladu s našim i europskim pravom, ograniče povlačenje sredstava', objasnila je Vidović.

Gdje ide novac?

Građani RS mogu i sada kupovati obveznice, ali na burzi. Sve se više ljudi odlučuje na takav model investiranja, što su prepoznali vlasti. Ministrica Vidović već je ranije rekla kako obveznice neće koristiti za krpanje proračunskih rupa, jer je to već učinjeno. No, pojavila se skepsa među stručnjacima.

'Izdavanje obveznica ove vrste mora biti funkcionalno orijentirano. Ne za pokrivanje proračunskog manjka ili manjka novca u proračunu, nego za projekte koji će donositi dobit, od čega će onaj tko je dao novac dobiti i naknadu. Ili ako će otvoriti novo radno mjesto, netko će ulagati u malu djecu koja su nezaposlena, jer to bi trebao biti oblik ulaganja slobodnih sredstava', rekao je ekonomist Zoran Pavlović.

Hrvatska je kroz dva izdanja narodnih obveznica od građana prikupila oko milijardu i pol eura, no tome treba pridodati i izdanja trezorskih zapisa koja su u proteklih nekoliko godina postala uobičajena, čime je ukupni saldo prešao šest milijardi eura. No, time je pokrenut uspavano tržište kapitala, bez intervencija u državnom proračunu.

'Ovdje se postavlja ključno pitanje. Za što će država koristiti taj novac? Ministar kaže da će posuđenim novcem građana graditi ceste, bolnice i škole. Sve je to u redu, ali što ste učinili s već izdanim obveznicama i novcem banaka koje su ih kupile, jer znamo da je do sada sve išlo u javnu potrošnju, odnosno krpanje proračunskih rupa. Tako da nemamo garanciju da će izgraditi infrastrukturu i investirati na pravi način', smatra Jelena Trivić iz Narodne fronte RS.