Dron tehnologija sve više postaje ključni igrač na tržištu rada, otvarajući nove perspektive i poslovne prilike. Dronovi su danas sve prisutniji, od slobodnih aktivnosti i snimanja filmova do napredne poljoprivrede i misija traganja i spašavanja. Kako se razvija budućnost ove industrije, ali i kako izgleda rad u njoj, otkrio nam je Ivan Vidaković, suosnivač startupa AIR-RMLD i stručnjak za dronove
Umjetna inteligencija, strojno učenje i robotika već imaju ogromnu ulogu koja će se zasigurno nastaviti širiti u oblikovanju tržišta rada u idućem desetljeću. Sve se više sektora digitalizira, stvarajući potrebu za stručnjacima u području umjetne inteligencije i strojnog učenja. Digitalne vještine, sposobnost rada s tehnologijom i kreativno razmišljanje postaju ključni, a danas ih možemo pronaći u brojnim startupovima.
Upravo inovacije koje dolaze iz startup sektora često mijenjaju dinamiku tržišta i otvaraju nova radna mjesta, čime se potiču podrška malim poduzetnicima, stvaranje povoljnog okruženja za razvoj novih ideja i inovacije koje će biti ključne za globalnu konkurentnost. U tom smjeru je još 2011. godine krenuo Ivan Vidaković koji se bavi izradom dronova i razvojem rješenja praćenja metana u zraku s pomoću dronova, a njegovi počeci zvuče kao iz filma.
Od sastavljanja drona do svjetskih nagrada
„Bilo je to 2011. godine, kada mi se dobar kolega Nikola iz Novog Sada vratio sa studija iz Amerike i donio sa sobom prvi multirotor. Letjelice s četiri propelera tada su se još nazivale quadrocopteri, jer se tada pojam 'dronovi' nije koristio za te letjelice. Čim sam to vidio, poželio sam imati svoj, a kako sam se bavio RC autima imao sam nekog iskustva s elektronikom, on mi je pomogao da nabavim prve dijelove i sastavim svoj prvi multirotor“, prepričava Vidaković.
Nakon što je izradio svoj prvi multirotor, jedan kolega mu se obratio izražavajući želju da ima vlastiti, ali nije se razumio u elektroniku. Ponudio mu je novčanu naknadu za izradu drona, što je označilo početak Vidakovićeva puta u bespilotne sustave. Nakon nekoliko godina, uz podršku Plavog ureda Zagreb, osnovao je Hexaworx te kroz suradnju s kolegama iz CRAFT-a, Markom Butrakovićem i Robertom Godrianom, ušao u svijet filmske industrije, gdje su surađivali na najvećim filmskim projektima u to vrijeme u Hrvatskoj. Nakon filmske industrije, pojavila se prilika za rad na razvoju sustava za pregled plinovoda.
„Taj projekt prerastao je u tvrtku Air Rmld, koju sam osnovao zajedno s partnerima Milanom Domazetom i Davorom Sladovićem. I dalje radim u obje tvrtke na različitim projektima. Jedan od dražih poslova s Hexaworxom mi je suradnja posljednje tri godine s National Geographicom: snimanje njihovih filmskih projekata u ovom dijelu Europe. S Air Rmldom radimo na razvoju bespilotnih sustava za različite projekte naših klijenata, poput pregleda plinovoda dronom za Plinacro ili razvoja dostave dronom za HP. Također, bavimo se rješavanjem problema komaraca u Slavoniji, za što smo nagrađeni na svjetskom natjecanju u Ningbou, u Kini. Prije nekoliko godina uspješno smo proveli pilot-projekt dostave dronom za Hrvatsku poštu, povezujući Zadar s otokom Ugljanom. A prije nekoliko godina razvili smo sustav za pošumljavanje dronom za ProjektO2. Nakon toga imali smo još mnogo projekata, a jedan od najzanimljivijih, koji je još pod NDA, razvijali smo tijekom ove godine i s uspjehom završili. Jedva čekam da postane javan prvom polovicom 2024. godine“, nabraja u dahu sva postignuća te kaže kako su primjene dronova postale sveprisutne, a dronovi su sve dostupniji.
Primjena dronova u radnim okolinama
Vidaković naglašava kako je prije samo šest godina dron bio privilegija pojedinaca, dok danas sve više korisnika i tvrtki u različitim granama poslovanja prepoznaje njihovu važnost. Posebno ističe doprinos Hrvatske gorske službe spašavanja i njihove dron jedinice, koja je uz pomoć dronova pružila neizmjeran doprinos pronalaženju unesrećenih i izgubljenih ljudi, a koju je prepoznao i priznao vodeći proizvođač dronova DJI. Vidaković naglašava da dronovi igraju ključnu ulogu u dostizanju teško dostupnih mjesta, pružajući brze i učinkovite informacije. Uz to, bitna je važnost suradnje između različitih sektora kako bi se iskoristio puni potencijal dronova u raznim industrijama u budućnosti.
„Najveće primjene očekujem u poljoprivredi, gdje će kroz nekoliko godina postati standard da poljoprivrednici koriste dronove kako bi unaprijedili svoje poslovanje, bez obzira na to jesu li u pitanju različiti usjevi, farme ili vinogradi. S obzirom na to da smo već nekoliko godina aktivni u Ziceru, primjećujem rast broja startupova koji se bave razvojem bespilotnih sustava. To ukazuje na to da sve više mladih poduzetnika prepoznaje potencijal dronova i aktivno sudjeluje u razvoju ove industrije u Hrvatskoj. Posebno bih istaknuo primjer mojih kolega iz tvrtke ORQA iz Osijeka, koja je postigla značajan uspjeh u jednoj niši industrije dronova te se nalazi na putu da postane svjetski lider u svom segmentu. Ovaj rast startupova i uspjeh tvrtki ukazuju na to da Hrvatska ima potencijal za razvoj inovativnih rješenja u području dronova“, ističe Vidaković.
Uloga 5G tehnologije
Integracija 5G tehnologije pogurnula je dronove u novu eru upravo takvih mogućnosti koje Vidaković spominje. Uz ultrabrzu razmjenu podataka i nisku latenciju koju pruža vodeća 5G mreža Hrvatskog Telekoma, dronovi mogu iskoristiti umjetnu inteligenciju za autonomno prepoznavanje i izbjegavanje prepreka. Ova razina autonomije čini dronove učinkovitijima i sigurnijima jednako za rekreativne i za profesionalne korisnike.
Jedna od najznačajnijih prednosti dronova s omogućenom 5G mrežom Hrvatskog Telekoma je njihova sposobnost donošenja odluka u stvarnom vremenu. Brza razmjena podataka osigurava da dronovi mogu brzo obraditi informacije, omogućujući im da se trenutno prilagode promjenjivim uvjetima. Primjerice, u scenariju potrage i spašavanja, bespilotna letjelica može analizirati izvore podataka uživo kako bi identificirala preživjele ili opasnosti i prenijela te informacije timovima za hitne intervencije u stvarnom vremenu.
Evolucija bespilotnih letjelica od njihovog vojnog podrijetla do sadašnje svestranosti u poljoprivredi te traganju i spašavanju dokaz je moći tehnoloških inovacija. Zahvaljujući integraciji 5G tehnologije, dronovi su postali sposobniji, učinkovitiji i sigurniji nego ikad prije. Dok gledamo u budućnost, jasno je kako će bespilotne letjelice nastaviti igrati ključnu ulogu u oblikovanju raznih industrija i pridonijeti napretku u načinu na koji komuniciramo sa svijetom oko nas.
Poticaj mladih nada za budućnost rada
Da ima mjesta napretku, potvrđuje i Vidaković koji naglašava kako je njihova tvrtka postala go-to kompanija u razvoju bespilotnih rješenja u Hrvatskoj, što je rezultat kombinacije okolnosti. Sada im prilaze različite tvrtke koje žele unaprijediti svoje poslovanje ili imaju vlastite ideje koje žele razviti, ali im nedostaje iskustva u industriji dronova. Pristupaju tim projektima kroz stručno savjetovanje, gdje analiziraju izvedivost ideje i odlučuju ulaze li u projekt ili ga, nažalost, moraju zaustaviti, jer dronovi nisu rješenje za sve. Što se tiče daljnjeg razvoja tehnologije, aktivno prate inovacije i sudjeluju u istraživanjima novih tehnologija koje bi mogle poboljšati performanse dronova. Imaju planove za suradnje na novim projektima i otvoreni su za nove izazove koji će unaprijediti industriju bespilotnih sustava u Hrvatskoj i šire.
„Uvijek smo bili otvoreni za mlade startupe, mnogo mladih ljudi došlo je k nama tražeći savjet. Neki od njih danas vode uspješne tvrtke. Moj savjet mladima koji razmišljaju o ulasku u ovu brzorastuću industriju je: ako želite nešto raditi, posvetite se tome, budite uporni i uspjeh će doći. Ovo pravilo vrijedi i za industriju bespilotnih sustava. Mnogi ljudi ulaze u svijet bespilotnih sustava s velikim entuzijazmom, ali ponekad zanemare osnove. Važno je naučiti letjeti dronom u načinu rada u kojem su senzori isključeni. Mnogi se danas oslanjaju na senzore koje dronovi nude, no kada ti sustavi zakažu, iskustvo postaje ključno. Potrebno je puno letjeti, samo letjeti i nakon toga će sve postati lakše. Iskustvo vam omogućava samopouzdanje da bez obzira na situaciju možete sigurno sletjeti ili upravljati dronom bez opasnosti za druge. Kao i u svakom poslu, trudite se biti najbolji u tome, jer će vas predanost i stručnost uvijek nagraditi“, poručuje Vidaković koji će se početkom ove godine okušati i u jednoj sasvim novoj ulozi, Dakar Rallyju, a za to su također zaslužni – dronovi.
Rad s dronovima Vidakoviću je omogućio puno putovanja, istraživanja i aktivnosti u off-road vožnji po cijeloj Hrvatskoj, što je i bio njegov cilj ulaskom u privatne vode. Želja za sudjelovanjem u Dakar Rallyju pratila ga je još od srednjoškolskih dana. Ove godine, tijekom eventa Wings For Life, sudbina je htjela da se sretne sa svojim kolegom Jurajem Šebaljem.
„Početak priče bio je jednostavan, no kako su dani prolazili, prilika se sve više razvijala. Prije koji mjesec ponudio mi je da uskočim kao suvozač, što sam rado prihvatio i rekao sam sam sebi da nisam normalan, ali takva prilika se ne propušta. Posljednjih nekoliko mjeseci pripremao sam se za odlazak, što mentalno što fizički. Najveći izazov mi je bio naučiti čitati road book, karte koje su specifične za Dakar Rally. I ove godine se vozi u Saudijskoj Arabiji, traje 15 dana i prijeći ćemo preko 7500 km, sve u pustinji. Uskoro krećemo u avanturu života - sudjelovanje na Dakar rallyju u kategoriji Dakar Classic. To će biti izazov života, i znam da ćemo kolega i ja dat sve od sebe da ga završimo“, zaključuje Vidaković.
Da su dronovi i tehnologije povezane s njima neizostavan dio poslova budućnosti, potvrđuju i ekonomski stručnjaci. Prof. dr. sc. Maruška Vizek napominje kako su sektori koji imaju najveći potencijal za kreiranje novih radnih mjesta, uz navedeni tehnološki sektor, zdravstvena skrb, obnovljiva energija, e-trgovina i logistika, ekološka i održiva industrija, obrazovanje na daljinu i učenje te zeleni građevinski sektor.
„Kako bi se pojedinci pozicionirali za uspjeh u ovim sektorima, važno je stjecati relevantne vještine i obrazovanje za odabrano područje, pratiti trendove i inovacije u industriji, raditi na razvoju mekih vještina poput komunikacije, timskog rada i rješavanja problema te se kontinuirano obrazovati i prilagođavati promjenama u industriji“, smatra prof. dr.sc. Vizek. Priprema radne snage za budućnost zahtijeva proaktivnost, fleksibilnost i posvećenost cjeloživotnom učenju kako bi se osiguralo usklađivanje s dinamičnim promjenama u tehnološkom pejzažu. A tko zna, možda vas put odvede i do Dakar Rallyja!
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji s Hrvatskim Telekomom.