Ministarstvo obrazovanja na čelu s ministricom Blaženkom Divjak pokrenulo je akciju vjerodostojnosti u hrvatskim školama te je na provjeru poslano 400 diploma. Nakon što je pregledano njih 280, ispostavilo se da su tri lažne, od kojih najstarija datira iz 2000. godine.

Pred fakultetima sada je težački posao provjere svih diploma. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras kazao je ranije da Sveučilište izdaje vjerodostojne diplome koje se ne mogu tako lako krivotvoriti te da je vjerodostojnost svih diploma vrlo lako provjeriti.

'Diplome imaju i kodove, a konačno, može se uvijek i pitati jer Hrvatska nije tako velika zemlja i to se na upit uvijek može riješiti', kazao je Boras i dodao da fakulteti autonomno odlučuju o tome kako će napraviti provjeru te hoće li je raditi besplatno ili će tu uslugu naplatiti. No izgleda da diplome ipak zaostaju u zaštitnim mjerama kakve imaju ostali službeni dokumenti, poput osobnih iskaznica ili putovnica.

Zaštitnim mjerama na dokumentima bavi se i državna tvrtka AKD, koja proizvodi putovnice, vozačke dozvole, vize, tahografe i niz drugih važnih dokumenata. Upitali smo ih kako bi oni prevenirali prijevare koje su pogodile Filozofski fakultet.

'Kako bismo obeshrabrili potencijalne počinitelje u pokušajima izrade lažnih diploma, nužno je da je kompleksnost izrade takva da je njihovo krivotvorenje gotovo nemoguće. Brojni su zaštitni elementi koji se mogu implementirati na fizičke diplome kako bi se spriječilo njihovo kopiranje, a ključno je da sadržavaju kako vidljive, tako i nevidljive elemente zaštite, odnosno elemente vidljive tek na forenzičkoj razini', kažu nam.

Na pitanje koji su to zaštitni elementi što su ih diplome trebale imati, a u ovom slučaju nisu ih imale, pojašnjavaju kako je na diplomi uvijek dobro imati što je više zaštitnih elemenata. Zaštita može krenuti već od posebnog zaštićenog papira, za čiju se izradu koriste posebna vlakna, specijalne boje, hologrami, uz jedinstvene 2D i QR kodove koji sadrže ključne informacije o nositelju i izdavatelju diplome.

Sveučilištima u Hrvatskoj preporučuju da razmisle o sofisticiranijem izgledu diploma i snažnijim zaštitnim elementima.

'U Hrvatskoj ne postoji unificirani standard tiskovne zaštite diploma te vjerujemo da bi unificiranje izgleda i zaštitnih elemenata bio dobar prvi korak. Također, nužno je razmotriti mogućnost uspostavljanja centralno upravljanog registra diploma u kojem bi ovlašteni mogli doći do svih podataka o pojedinoj diplomi, odnosno njenom statusu', kažu u AKD-u.

Dodaju da suvremeni elementi zaštite, uz fizičku, donose povezanu informatičku komponentu. Primjerice, sustav sljedivosti proizvoda implementiran je u brojnim industrijama i gospodarskim granama, poput duhanske industrije, pa bi sličan sustav mogao biti primjenjiv i u ovom slučaju.