Centar će poslije realizacije kredita kontrolirati izvršenje mjera izrade Programa restrukturiranja Borova, kao i provođenje mjera restrukturiranja, navodi se u odluci CERP-a.

Za kredit Borova država će založiti dionice HT-a i Podravke, čija tržišna vrijednost na dan odobrenja kredita iznosi 78 milijuna i 974 tisuće kuna. Ravnatelj CERP-a, prema naputku Upravnog vijeća, potpisat će s Croatia bankom ugovor o zasnivanju založnog prava nad spomenutim dionicama, javlja Jutarnji list.

Država je, kao gotovo stopostotni vlasnik Borova, i 2014. založila svoje dionice u HT-u, tada i u Končaru, za kredit vukovarske tvrtke kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj od 46 milijuna kuna. U međuvremenu je Borovo usvojilo predstečajnu nagodbu restrukturirajući dospjeli dug od 160 milijuna kuna.

U predstečaju je 31 milijun kuna duga Borova otpisan, 31 milijun je podmiren zamjenom za imovinu, a preostalih 97 milijuna raspoređeno u otplatu na tri, pet i sedam godina. Pod teretom ispunjenja predstečajnih obveza, Borovo je tek 2018. prvi put od osvajanja nagodbe poslovalo s dobiti od pet milijuna kuna.

Za izlazak Borova iz gubitaka u 2018. značajna je bila i prodaja 69 hektara zemljišta Vukovaru uz prihod od 36 milijuna i 300 tisuća kuna, s time da je dio novca za kupljeno zemljište gradska uprava uplatila prošle godine.

Osim zbog vlasništva i značenja tvrtke za Vukovar kao grad posebne državne skrbi, država pomaže Borovu zbog specifičnih sudskih sporova koje tvrtka vodi s bivšim radnicima. Naime svim radnicima koji su se za vrijeme okupacije Vukovara javili u privremeno sjedište tvrtke na slobodnom teritoriju države priznavan je radni staž. Nakon mirne reintegracije Borovo zbog nedovoljne proizvodnje nije moglo zaposliti sve radnike kojima je tekao radni staž u progonstvu i dio njih sada traži svoja prava na sudu.